UEFA je nedavno objavila svoj prvi izvještaj o instrastrukturi i investicijama u akademiji na razini prvoligaških klubova u državama članicama.
Izvještaj obuhvaća 950 objekata za treniranje koje koriste 673 kluba u 54 države. Analizom je ustanovljeno da su u proteklih pet godina europski prvoligaši ukupno uložili više od milijardu eura u nogometnu infrasturkturu, te da godišnji budžet za razvoj mladih igrača iznosi 870 milijuna eura.
Države u kojima je najveći prosječni budžet za omladinske pogodne su Engleska, Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Rusija, Švicarska, Nizozemska, Portugal i Belgija, dok se najčešći prosječni budžet diljem europskih prvoligaša kreće od 500 tisuća do milijun eura.
Prosječni europski prvoligaški klub na raspolaganju ima dva do tri terena s prirodnom travom te jedan do dva terena s hibridnom ili umjetnom travom. Prosječnan broj umjetnih terena u hrvatskim prvoligašima je nešto veći od europskog prosjeka.
Što se Hrvatske tiče, iz izvještaja je vidljivo da deset prvoligaških klubova na raspolaganju ima četrnaest terena, od čega ih je 71% za primarnu upotrebu te 29% za sekundardnu. Nijedan objekt korišten za treniranje nije u vlasništvu klubova. 7% infrastrukture je u privatnom vlasništvu, 86% u vlasništvu lokalne samouprave, dok je 7% infrasturkture kategorizirano pod ostale oblike vlasništva. Samo 20% objekata koje koriste hrvatski prvoligaši odnosi se na one u kojima se vrši treniranje u zatvorenom. Šezdeset posto infrastukture hrvatskih klubova koriste i ostali subjekti, te nijedan objekt nije korišten isključivo od strane prve momčadi.
U vidu investicija u infrastrukturu, Hrvatska se nalazi među osam zemalja unutar kojih su svi prvoligaši tijekom proteklog desetljeća u ovoj kategoriji ulagali novčana sredstva.
Prosječno je na uređenje infrastrukture u hrvatskim prvoligašima potrošeno 600 tisuća eura. Općenito, šest klubova uložilo je do pola milijuna eura, dva kluba od pola do dva milijuna, dok samo jedan klub troši od dva do pet milijuna eura na ulaganje u infrastrukturu. Nažalost, obuhvatni UEFA izvještaj ne nudi nam još detaljnije podatke o klubovima koji spadaju u ove kategorije, no s obzirom na stanje u hrvatskom nogometu, nije teško pretpostaviti koji klubovi u koju kategoriju spadaju.
Prosječni budžet hrvatskih prvoligaša za omladinske pogone kreće se od pola do milijun eura. Četrdeset posto ulaganja u ovu kategoriju vrši matični klub, 30 posto investicija u akademije dolazi od strane lokalne samouprave ili države, 12 posto je novac iz UEFA programa solidarnosti, 6 posto privatna ulaganja, a savez u financiranju akademija sudjeluje s tri posto udjela.
Hrvatski prvoligaši također su iznad europskog prosjeka po broju osoblja koje je zaposleno na puno radno vrijeme u omladinskim pogonima. Općenito je što se tiče kadra u omladinskim pogonima u prosjeku pet do sedam zaposlenih za svrhe treniranja, a od prosjeka odskaču Azerbajdžan, Italija, Kazahstan i Rusija u kojima se za treniranje djece na puno radno vrijeme u prosjeku brine od 16 do 20 osoba.
U Hrvatskim prvoligašima je dakle prosječno osam do deset osoba zaposleno na puno radno vrijeme za treniranje u omladinskom pogonu. Jedna do dvije osobe prosječno rade skautiranje i analitiku, jednako toliko i edukaciju. Medicinskog osoblja u prosjeku je zaposleno troje, dok ih je četvero u prosjeku zaposleno isključivo za organizacijske, logističke poslove klupskih akademija.
Kompletan UEFA izvještaj možete pronaći na sljedećoj poveznici.
