Search
Close this search box.

Smanjenje broja klubova u BH Premier Ligi za spas klupskog nogometa

Međunarodna federacija za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS) u svojoj analizi za 2014. godinu svrstala je najviši rang bosanskohercegovački (BH) klupskog nogometa, BHT Premier ligu, na 98. mjesto u rangiranju nogometnih liga svijeta. Nogometnim radnicima, zaljubljenicima u nogomet i navijačima u BiH odavno je jasno da je BH klupski nogomet već godinama na samom dnu, a na aparatima ga drži ono malo poštenih nogometnih radnika, entuzijasta, “luđaka” što vikend ne provode doma, gledajući najbolje europske lige, već odlaze na BH nogometne stadione tražeći trenutak zadovoljstva u ovoj čarobnoj igri. Vođenje lige bez udruženje prvoligaša, tj. od strane saveza, loša infrastruktura, još gora socioekonomska situacija u društvu te sistem natjecanja sa 16 klubova samo su neki od razloga lošeg stanja u klupskom nogometu Bosne i Hercegovine.

Shvaćajući da vremena za reakciju ponestaje, potez su konačno napravili i čelni ljudi BH nogometa. Osnovana je komisija za analizu sistema ligaškog natjecanja, a isti su po završetku svog rada Izvršnom odboru nogometnog saveza dostavili prijedlog za smanjenje lige na 12 klubova. Najveći zagovornici ideje o smanjenju Premier lige su najveći klubovi u državi, odnosno oni koji bi dobili najviše ovim smanjenjem. Ideju generalno podržavaju svi koji nešto znače u nogometnoj javnosti, no nije sve tako jednostavno kada je ideju potrebno i praktično provesti u djelo. Izvršni odbor saveza je na svojoj posljednjoj sjednici odlučio da mišljenje o smanjenju klubova u najvišem rangu natjecanja zatraži od enitetskih saveza. Ovakvu vrstu odluka donosi isključivo Skupština Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine (NSBiH) koja broji 60 delegata (40 iz Federacije BiH, 20 iz RSmdash;a), a za donošenje odluka je potrebno glasova dvije trećine plus jedan delegat. Zbog toga je sasvim logična odluka Saveza da provjeri postoji li konsenzus među svim stranama koje sudjeluju u sistemu odlučivanja. Prvi problemi u realizaciji ove ideje očekivano su se pojavili u Nogometnom savezu Republike Srpske.

Vanrazumna tumačenja svrhe nogometne igre i rezultata ostvarenih na terenu bili su i ranije kočnica k uvođenju reda u najviši rang natjecanja. Naime, zahtjev čelnih ljudi Nogometnog saveza Republike Srpske (NSRS) se ogleda u traženju minimalne kvote klubova koji bi nastupali u početnoj sezoni buduće Lige 12 (planirano je da ovakav sustav starta od sezone 2016./2017.). Pribojavajući se lako mogućeg scenarija da manji BH entitet u jednoj takvoj smanjenoj ligi bude zastupljen sa samo 2 ili 3 kluba, “nogometni radnici” u Republici Srpskoj žele imati minimalno 4 kluba (1/3 od ukupnog broja) sa teritorije Republike Srpske u novom formatu natjecanja u svojoj početnoj sezoni. U sezoni 2014./2015. u BHT Premier Ligi igra 5 od 16 klubova sa teritorija RSmdash;a, od kojih dva kluba zauzimaju dvije posljednje pozicije kao najozbiljniji kandidati za ispadanje. Od svih klubova koji dolaze sa teritorija RSmdash;a posljednjih nekoliko sezona samo FK Borac uspijeva sezonu završiti u gornjem dijelu tablice, a povremeno i izboriti europsko natjecanje.

Za razliku od svojih kolega iz RSmdash;a, čelnici Nogometnog saveza Federacije Bosne i Hercegovine su stava da smanjenje lige treba provesti po jedinom ispravnom kriteriju a to je rezultat na terenu.
mdash; Prihvaćamo smanjenje broja klubova u Premijer ligi BiH isključivo na osnovu sportskog kriterija, princip mdash; plasman na ljestvici, priopćili su iz NS Federacije BiH.

Sigurno je da FIFA i UEFA neće dopustiti ispunjavanje “nacionalne kvote” baš kao što to nisu dopustili ni kod ujedinjenja lige 2002. godine kada su “nogometni radnici” iz Republike Srpske u prvoj zajedničkoj sezoni klubova s čitavog teritorija BiH tražili garantirano mjesto u europskim natjecanjima najbolje plasiranom srpskom klubu. Ali s pravom se mogu zapitati svi koji vole nogometnu igru u ovoj zemlji mdash; postoji li svrha sportskog nadmetanja ako mjerilo nije rezultat na terenu, već činjenica tko dolazi s ove ili one strane entitetske linije. Konačna odluka o smanjenju lige će biti najvjerojatnije poznata sredinom travnja na Skupštini NFSBiH.

Najveći razlozi za smanjenje

Dva glavna razloga za smanjenje lige možemo tražiti u broju gledatelja na tribinama te lošoj infrastrukturi na stadionima. Loša infrastruktura za trening i stadioni bez uvjeta za igru direktno utiču na (ne)kvalitetu igre, a sve zajedno (broj gledatelja, infrastruktura, kvaliteta igre) implicira na totalnu nezainetresiranost privrednih subjekata za financiranjem i sponzoriranjem nogometnih klubova. Trenutno od 16 klubova u ligi samo sedam klubova ima stadione s reflektorima, odnosno mogućnost večernjeg odigravanja utakmica (Sarajevo, Željo, Borac, Čelik, Sloboda, Zrinjski i Široki). Jedini kvalitetan travnjak u ligi je na Bilinom Polju (NK Čelik mdash; Zenica), a svi ostali stadioni u jesenskim i zimskim mjesecima više sliče na oranice nego na nogometne terene. Svi stadioni u ligi imaju 5 ili 6 kvalitetno natkrivenih tribina tako da je lakše analizirati drugi razlog za smanjenje lige, a to je posjeta na stadionima.

Smanjenjem broja klubova od kojih najviše šansi da ne igraju u Ligi 12 imaju upravo klubovi s najslabijom infrastrukturom, pooštravanjem kriterija za dobivanje licence sudjelovanja u Premier lige u pogledu ispunjavanja infrastrukturnih kriterija dobili bi više gledljivijih i kvalitetnih utakmica između najboljih klubova na stadionima koji i sliče na stadione.

U prvih 16 kola tekuće sezone BH stadione posjetile su oko 162 tisuće gledatelja, odnosno oko 10 tisuća po jednom kolu. Potpuno poražavajuća statistika i činjenica da se na 4mdash;5 utakmica Liga petice skupi gledatelja koliko u 16 kola najvišeg ranga BH nogometa. Pogledom u prosječnu posjećenost po klubovima u prvih 16 kola nije teško zaključiti što bi smanjenje lige donijelo i iz ove perspektive. Najviše gledatelja u prosjeku na svojim stadionima imaju Željezničar (32.200 ukupno, 4.025 prosječno po utakmici), Zrinjski (20.700 ukupno, 2.533 prosječno), Sloboda (18.700 ukupno, 2.337 prosječno), Sarajevo (17.100 ukupno, 2.137 prosječno), Borac (17.750 ukupno, 2.218 prosječno). Najbolje posjećene utakmice su upravo one između najvećih i najboljih klubova u državi s najbrojnijim navijačkim skupinama, te se stoga nameće logičan zaključak da bi više utakmica između ovih klubova značile i više gledatelja na stadionima. Svakako da su navijačima Željezničara i Sarajeva zanimljiviji međusobni derbiji od utakmica protiv Mladosti iz Velike Obarske primjera radi. Više kvalitetnih utakmica na boljim stadionima između najboljih klubova u državi znači bolju medijsku popraćenost, što sasvim logično implicira povećanu zainteresiranost kompanija i privrednih subjekata za oglašavanjem i sponzorstvom.

Formula napretka klupskog nogometa u BiH izgledala bi vrlo jednostavno kada bi o njoj imali mogućnost odlučivati iskreni nogometni radnici, zaljubljenici u ovu čarobnu igru, a ne moćnici “zalutali” u nogometne saveze koji više paze na ispunjavanje nacionalne kvote klubova nego na mogućnost stvaranja natjecanja dostojnog onome što navijači i simpatizeri klubova na svakom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine zaslužuju.


Enis Brigić

O Premier ligi
Premier liga Bosne i Hercegovine nastala 2002. godine spajanjem bošnjačkih i hrvatskih klubova koji su igrali zajedničku ligu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, te srpskih klubova koji su igrali Ligu Republike Srpske. U ovakvom formatu od 16 klubova igra se od sezone 2003./2004. Najviše titula imaju Željezničar i Zrinjski, po tri, a ligu su još osvajali Široki Brijeg dva puta te Borac, Sarajevo, Leotar i Modriča po jedanput.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter