Search
Close this search box.

Razlika u državnoj pomoći ženskom i muškom nogometu

Često slušamo priče o tome kako se u nogometu vrti previše novca, a cijene transfera igrača već odavno prelaze granice zdravog razuma. Dobrog igrača za manje od 10 milijuna eura možete kupiti samo uz iznimno kvalitetan skauting, a mnogi klubovi nakon nekoliko dobrih partija precjenjuju pojedince i traže za njih nebulozne cifre. Sve to drastično povećava proračune nogometnih klubova diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj imamo primjer Dinama ili Rijeke koji imaju daleko najveće proračune u svojoj povijesti. Prema riječima Zdravka Mamića, proračun Dinama za ovu sezonu je oko 30 milijuna eura, što je puno previše za klub koji nema nikakav prihod od ulaznica, suvenira, dok je i sponzora sve manje. “Srećom” pa je uletjela Turistička zajednica Grada Zagreba, inače bi modra prsa zjapila prazna u Ligi prvaka. A kako u svemu ovome stoji ženski nogomet? Jeste li se ikad zapitali koliko novaca cirkulira u hrvatskom ženskom nogometu?

Analizirali smo prihode klubova iz 1. HNLŽ i došli do zanimljivih podataka. Od 10 klubova u prvom razredu ženskog nogometa, pronašli smo financijska izvješća od njih 8, dok Trnava i Ombla iste nisu prikazali na registru neprofitnih udruga. Ono što je GNK Dinamo u muškom, to je ŽNK Osijek u ženskom nogometu. Prihodi u 2014.godini iznosili su im nešto više od 1,5 milijuna kuna, što je nekoliko desetaka tisuća kuna više nego ostalih sedam klubova zajedno. Od navedenog iznosa, gotovo 450 tisuća kuna izdvojeno je iz proračuna jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Kad smo već kod donacija iz lokalnih proračuna, treba istaknuti da su samo tri kluba inkasirala određena sredstva na taj način, pri čemu ŽNK Rijeka ima prijavljenih 300 kuna, što je zanemariv iznos. Dijametralno suprotna situacija od muškog nogometa, gdje se iz proračuna lokalnih jedinica izdvajaju astronomski iznosi za funkcioniranje profesionalnih klubova, dok istovremeno mnogi od njih zanemaruju vlastitu školu nogometa i roster popunjavaju brojnim igračima “izvana”, što dugoročno može imati samo loše posljedice za klub.
Osim za 8 klubova prve lige, pronašli smo financijsko izvješće i za jedan drugoligaški klub, ŽNK Vrbovec. Iz tablice je vidljivo kako Vrbovec financijski osjetno zaostaje za svim prvoligaškim klubovima, osim eventualno ŽNK Katarina Zrinski iz Čakovca.

Uvidom u rashode istih klubova, jasno je da svi troše po načelu “potroši koliko zaradiš”, što je i logično s obzirom na to da se radi uglavnom o amaterskim ili poluprofesionalnim pogonima. Naravno, takva praksa mogla bi biti ogledalo mnogim klubovima iz muške 1. HNL, pa bi to olakšalo i posao nogometnom sindikatu. Gotovo svi klubovi završili su posljednje dvije godine u plusu, a od onih koji su napravili minus u pojedinoj fiskalnoj godini, radi se o iznosima do 5 tisuća kuna, tako da šteta nije prevelika, a kamoli nepopravljiva.

NULL

Kako bismo dobili potpunu sliku koliko je ovo manje novaca od onoga što se vrti u muškom nogometu, najbolje je usporediti koliko su u 2015. godini pojedini gradovi izdvajali za klubove koji se natječu u najvišem rangu hrvatskog nogometa.

NULL

Apsolutni pobjednik bio je Zagreb, koji je izdvajao sredstva za tri prvoligaška kluba koji su ustrojeni kao udruge, pa Grad Zagreb nema vlasnički udio u njima. Sportski savez Grada Zagreba raspolagao je u 2015. godini sa 140 milijuna kuna, od čega je uvjerljivo najviše otišlo u Maksimirsku 128, čak 17 milijuna kuna. Dodijeljeni novac klubovi moraju namjenski utrošiti kako bi njime pokrili troškove priprema, stručnog rada i natjecanja profesionalnog pogona. Uz to Grad Zagreb sudjeluje u troškovima održavanja stadiona i terena kojima se koriste već navedeni klubovi.

Pored Zagreba i njegovih milijuna, ostali gradovi ispadaju kao sitne ribe, no u usporedbi sa ženskim nogometom, to je i dalje sasvim druga galaksija. U Splitu djeluje Splitski savez sportova, njihov proračun za 2014. godinu iznosio je 15.190.000 kuna, no splitski prvoligaši nisu ugrabili gotovo ništa od toga. Hajduk od SSS-a u 2014. godini nije primio nikakva sredstva, dok RNK Split prima godišnju potporu u iznosu od 43.470 kuna kojom se financira rad jednog trenera u omladinskoj školi kluba. Ove godine HAjduk je primio 1,7 milijuna kuna, dok je Split ostao bez ičega. Grad Rijeka, vlasnik 30% dionica NK Rijeke, za funkcioniranje istog kluba izdvojila je 8,5 milijuna kuna, od čega gotovo šest milijuna otpada na održavanje stadiona. Velika sredstva izdvaja i Pula, privatnim vlasnicima usprkos. No, u njihovom slučaju pokazalo se da privatni vlasnik ne jamči redoviti priljev novca, stoga Grad Pula ostaje najpouzdaniji izvor prihoda na Drosini.

Ostatak gradova također izdvaja milijunske iznose, čime se zaokružuje jedna skupa priča. Priča u kojoj su gradovi kao svrsishodno prepoznali samo financiranje muških klubova i omladinskih pogona, dok je ženski nogomet ponovno, kao i bezbroj puta dosad, bačen na margine. Činjenica je da će ženski nogomet daleko teže privući potencijalne sponzore i investitore, stoga bi baš zbog toga gradovi trebali to prepoznati i ponuditi im ruku spasa, umjesto što financiraju skupocjene igračke iz muške verzije 1. HNL. Da li bi GNK Dinamu bilo od pretjeranog značaja da im se sredstva umanje za pola milijuna ili milijun kuna, te ih se preusmjeri u ŽNK Dinamo Maksimir, koji u dvije godine nije dobio nijednu lipu od Grada? Ovo je samo jedan od diskriminatornih primjera gdje se ne čini ništa da se ženski sport digne na višu razinu, dok muški i dalje plovi u jednakoj prosječnosti kao i prije. Ostaje za nadati se da će gradski oci prepoznati potrebu za jačim ulaganjem u ženski sport, jer im je to najveća šansa da isplivaju iz ralja amaterizma.

Ivan Mušlek

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za pluralizam u sklopu projekta “Ilegalne potpore u sportu, “legalne potpore” u diskriminaciji.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter