Problemi tranzicije, vlasništva i upravljanja nogometnim klubovima

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Do raspada “istočnog bloka” klubovi iz istočne i zapadne Europe nisu imali iste sustave financiranja, pa je klub s istoka mogao uspješno konkurirati zapadnoeuropskom klubu. Promjenama u srednjoj i istočnoj Europi dolazi i do naglih promjena sustava upravljanja. Razlike su nastale u strukturi vlasništva, kupovini i prodaji igrača, trenerima, marketingu, infrastrukturi, dakle trebalo se prilagoditi potpuno novim pravilima. Ukoliko su određeni klubovi ostali bez nadzora države, mogli su postati meta pojedinca ili grupe koja nije imala “sportske” namjere. Pranje novca kroz nogometne klubove kao prijetnju je prepoznala i FATF mdash; GAFI (Financial Action Task Force), međudržavno tijelo s ciljem razvoja i podrške državnim i međudržavnim agencijama za borbu protiv pranja novca… Pritjecanjem novca u zadnja dva desetljeća kriminalne grupacije su uz brzu prilagodbu osjetile priliku za pranju novca. Profesionalni nogomet prošao je kroz naglašeni rast nakon 1990. god. Porast ulaganja u nogomet pokrenut je uglavnom zbog povećanja cijene TV prava i sponzorstva velikih tvrtki. U međuvremenu tržište za igrače je doživjelo globalizaciju mdash; sve više inozemnih igrača pod ugovorom iz bilo kojeg dijela svijeta. Tok novca prelaskom državnih granica često je bez kontrole nacionalnih saveza ili krovnih nogometnih organizacija. Istovremeno novac iz privatnog sektora se ulijeva u nogometne klubove kako bi ispravno fukcionirali, a vlasniku daje dugoročni povratni period koji se može “vezati” za TV prava, prodaju ulaznica, prodaju igrača i marketing. “Klađenje” na sportske događaje još je jedan način kako veliku količinu novca sakriti od pogleda nadzornih agencija (FATF, 2009.).

Ranjivost nogometa agencija FATF prikazauje kroz tri grupe (FATF, 2009.):

Struktura nogometa

  • Jednostavan ulazak na nogometno tržište
  • Kompliciran sustav i međuovisnost ključnih čimbenika u nogometu mdash; velik broj međunarodnih financijski ogromnih transfera, TV prava, sponzorski ugovori itd.
  • Nedostatak profesionalnosti u upravljanju
  • Raznovrsnost sustava vlasništva, nadzora i zakona


Financije

  • Uključenost značajnih iznosa
  • Nerazumna količina unesenog novca na tržište obzirom na ovisnost o neizvjesnim sportskim događanjima u budućnosti
  • Potreba nogometnih klubova za stalnim dotokom novih investicija


Sociološki

  • Osjetljivost igrača na pritisak zbog transfera, očekivanja menadžera, javnosti itd. (pogotovo mlađe životne dobi)
  • Društveno značenje nogometa mdash; uprava će često prešutjeti kriminalne radnje zbog ugleda kluba, sponzora itd.
  • Društveni status mdash; ulaskom u nogometni klub pojedinci pokušavaju steći status u društvu

Različite radnje povezane sa financijama mogu biti scena za ulaz kriminalnog novca u svijet nogometa, a vezani su za:

  • Ostvarivanje vlasništva u nogometnim klubovima
  • Transfer igrača i “vlasništvo” nad igračima
  • Sportske igre na sreću mdash; “klađenje”
  • Sponzorstva, reklamni aranžmani i druga prava

Trgovina ljudima, drogama, korupcija i druge kriminalne radnje povezane su sa svijetom nogometa. Završno, FATF navodi pitanja koja treba razmotriti: svjesnost društva o ulasku novca stečenog kriminalnim radnjama u nogomet, odgovornost uprave i transparentnost u poslovanju, primjena provjerenih najboljih modela za saveze i nogometne klubove, odnos s privatnim sektorom i nadzor, istovjetnost međudržavnih zakonodavnih regulativa, međunarodna suradnja i kontrola internet klađenja (FATF, 2009.).

Države, nogometni savezi i klubovi koji su prolazili promjene krajem prošlog stoljeća imale su, ako ne sve, onda većinu značajki ranjivosti navedenih u FATFmdash;ovom izvješću. Odgovornost uprava, briga krovnih nacionalnih saveza te zakonska regulativa i financijski nadzor uz poštivanje UEFA i FIFA regulative po pitanju upravljanja i financijskog poslovanja su bili zaštita od ulaza novca stječenog kriminalnim radnjama ili u slučaju nedostatka navedneog podloga za lakši ulaz kriminalnog kapitala i/ili razvoj kriminalnih radnji i neodgovornog ponašanja u nogometu. Nebriga država je rezultirala degradacijom sporta, nogometnih djelatnika, igrača, smanjenom vrijednosti nogometnih klubova, što u konačnici rezultira izostankom uspješnih sportskih rezultata i ulaska zdravog kapitala. Ukoliko bi ključne, odlučujuće i najodgovornije pozicije bile pod nadzorom osoba iz kriminalnog miljea ili bi odgovorne osobe podlegle negativnom učinku nastale situacije, svi pokušaji pojedinih klubova ili pojedinaca bili bi osuđeni na propast, ukoliko se ne bi stvorila potrebna kritična masa za rješavnje problema uz podršku državnih tijela, UEFAmdash;e i FIFAmdash;e. Posljedice nefunkcioniranja sustava mogu biti kobne za oporavak klubova i saveza pogođenih takvim razvojem događaja.

“Sport je dio nasljeđa svake osobe i nedostatak sporta ne može biti ničim zamijenjen” mdash; Pierre de Coubertin (preneseno iz EC 2007.). Prihvaćanjem biti sporta, njegovog značenja u društvu i za razvoj društva, skrbi o mladima, EU je prepoznalaprojekt “Suporters Direct” udruženja navijača, osam drugih udruženja navijača te “Cooperative Europe” (međunarodno udruženje za stvaranje uspješnih poslovnih modela) u svrhu “pravilnog upravljanjardquo; nogometnim klubovima prepuštajući vlasništvo i upravljanje nogometnim klubovima navijačima i lokalnoj zajednici.

Ciljevi koje je EU zadala su (EC 2011.):

  • Povećanje postotka upravljanja klubova navijačima potičući inicijative navijača na lokalnoj, državnoj i razini EU
  • Promicanje pravilnog načina upravljanja klubovima preko navijača
  • Promicanje demokratske strukture vlasništva u klubovima
  • Promicanje socijalnog značenja nogometa kroz uključenost navijača
  • Razvoj dugoročne vizije metode širenja principa pravilnog upravljanja s klubova na lokalnu, regionalnu i državnu upravu te druge sportove

Aktivnosti koje je EU poduzela u svrhu ostvarivanja zadanih ciljeva:

  • Razmjena iskustava i formiranje najboljeg modela upravljanja
  • Analize u svrhu upoznavanja vlasti s projektima navijača
  • Organizacija radionica u šest država i završna konferencija
  • Publikacija osam nacionalnih rješenja i završno izvješće

Očekivani rezultati:

  • Metodologija kao baza za buduće razvoje
  • Realizacija modela i završno izvješće u svrhu praktične realizacije i daljnog poboljšanja modela
  • Snažna europska mreža nogometnih klubova utemeljenih na istim principima upravljanja

Širom Europe profesionalni sport pati od financijski neodrživih modela upravljanja, nedostatka demokratskih principa u vlasništvu i regulativi, a što rezultira gubljenjem socijalnog značaja sporta. Unatoč navedenom okružju mogu se naći izvrsni primjeri upravljanja, ponajprije u nekim klubovima uEngleskoj, Škotskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, gdje se pokazuje snaga sporta u animiranju ljudi različite životne dobi i socijalne pozadine, na način da se aktiviraju u promicanju pravilnog upravljanja kroz navijačka udruženja i utjecaj na lokalnu zajednicu (EC 2011.).

Formalna uključenost navijača u klub može “ozdraviti” upravljanje i omogućiti financijsku stabilnost kluba, navodi se u “White paper in sport” publikacije Europske unije. Nadalje, WpiS mdash; EU navodi, kako uključenost navijača može rezultirati novom suradnjom s lokalnom vlasti, tvrtkama i zajednicama općenito, što za posljedicu ima održivo ulaganje u sport na lokalnoj razini. “Navijačke organizacije često pridonose aktiviranju stanovništva, poticanju demokracije, pogotovo kroz osobe mlađe životne dobi koje nisu uključene u javne društvene strukture” još je jedna izjava kojom je EU odredila stav prema položaju navijača u upravljanju nogometnim klubovima. Europska unija nema za cilj stvaranje jedinstvenog modela upravljanja, nego prepoznavanje principa koje su temelj pravilnog upravljanja kao što su demokracija, transparentnost, uključenost navijača u odlučivanju i procjena o dobronamjernosti interesa ostalih ključnih čimbenika u nogometnim klubovima. Zahtjev za demokratskom uključenosti navijača je podcrtan u studiji EU, zaključujući da podržava i potiče rad “Suporters Direct” i slične projekte, a što je prvenstveno predloženo WpiS mdash; EC (EC 2007.). Nadalje u projektu se kao jedan od daljnih ciljeva navodi potreba za širenjem modela i u zemlje istočne Europe. Organizacija, implementacija, procjena po završetku faze, preporuke za razvoj i nadzor tijekom procesa implementacije očekivani su koraci od početka primjene do završetka modela (EC 2011.).

Primjena ovih modela, i razumijevanje srži nogometa prepoznate su širom Europe pa se sve više podupiru održivi modeli uz određeni stupanj nadzora koje provode navijači. U svakom slučaju navijač, kao čimbenik koji gleda sport zbog sporta, postaje “kralj” kako se navodi u članku naslova “Kako je Bundesliga stavila “Premier league” na stup srama?”, navodeći kako je Bundesliga jedina održiva liga zapadne Europe. “Da je engleski model u krizi znate kada se smjernice traže u Njemačkoj” ističu uz priču kako model 50% +1 dionica u vlasništvu članova kluba možda nije idealan, ali je održiv model i za moguće nastale troškove i/ili dugove nitko neće tražiti da ih se pokrije dodatnim investicijama izvan kluba. S druge strane James Denselow u članku “Big Money, Big Risk” navodi kako je engleska “Premier league” u problemima zbog neracionalnog divljanja cijena slijedom ulaska arapskog, američkog i ruskog kapitala u nogomet. Kao model izlaska iz krize škotskog nogometaRoss Dunbar predlaže njemačko rješenje u svrhu sprječavanja daljnjeg pada nogometa. Očito su prepoznati problemi engleskog modela i traži se način za prelazak na njemački model ili drugi sličan održiv model, gdje se nogomet vraća prvenstveno sportu, zadržavajući odlike transparentnog, održivog sporta. Vlasti u Engleskoj, navodi Guardian, traže način da se navijači značajnije uključe u rad nogometnih klubova na način da im bude osigurano 25% dionica kluba. Pitanje preuzimanja kontrole nad nogometnim klubovima postavlja iJim Spence s BBCmdash;a. Britanski “House of Commons Culture, Media and Sport Committee” u publikaciji britanskog parlamenta navodi stavove raznih osoba, direktno ili indirektno vezanih uz model upravljanja klubovima te nužnost promjene modela upravljanja.Sean Hamil (University of London) i Stephen Morrow (The University of Stirling) navode potrebu uključenosti navijača i zajednice u zajedničku upravljačku strukturu.

Osim cijenjenog njemačkog modela, predsjednik UEFAmdash;e Michel Paltini navodi, a Mark Doyle prenosi u članku “Michel Platini pozdravlja strukturu vlasništva u Barceloni i Real Madridu” njegovu izjavu: “Volim strukturu upravljanja Real Madrida i Barcelone jer članovi ostaju odgovorni za klub i odluke kluba.”.

Međutim, nisu samo zapadnoeuropski navijači prepoznali smjer koji se pokazao uspiješnim u Njemačkoj, principe kojima se prilagođava engleski model upravljanja i vlasništva nad klubovima te u konačnici principe koje je podržala Europska Unija. Razina svijesti određenih navijača u srednjoj i istočnoj Europi također se “budi”. Zanimljiv je primjerukrajinskog modela u kojem navijači FC Karpatymdash;a predlažu model od 25% upravljačkih prava navijačima, 50%, odnosno po 25% različitim razinama vlasti te 25% potencijalnim investitorima.

Osim navednih, na području RH jedino su se navijači Hajduka, kroz Torcidu, odnosno “Naš Hajduk” uključili u sustav upravljanja i djelomično u strukturu vlasništva. Kroz taj projekt vide se i neki od prepoznatih ciljeva i principa EC u prethodnom tekstu, kao poticanjelokalne vlasti na kvalitetniju suradnju, povećanje interesa šire javnosti, transparentnost u upravljanju, stručan nadzor nad upravljanjem, prenošenje modela na druge sportove i klubove itd. Obzirom da djeluje samostalno, nevezano za EU i logistiku koja EU pruža, poštivajući principe koji su uspostavljeni radom komisije EU, ovaj projekt nameće se kao hvalevrijedan.

Zanimljivo istraživanje o navijačima je proveo je supportersmdash;direct.org na ovom linku.

Činjenica da se u problematici današnjeg nogometa EC poziva na izjavu Pierre de Coubertina, daje nam za pravo zaključiti kako je stav EU da je nogomet prije svega sport, natjecanje, u konačnici igra, a tek potom tržište i sve ostalo, što ostavlja nadu za nogomet u budućnosti. Nogomet kao sportsko natjecanje, odnosno igra razvijao se od prvih početaka, bilo to u Engleskoj ili lokalpatriotski, uHrvatskoj (Trilj), do današnjeg položaja zahvaljujući ponajviše atraktivnosti koja je rezultirala interesom javnosti, prvih navijača koji bi se nagurali oko tadašnjih travnjaka u urbanim sredinama. Nogometni klub imao je drugačije značenje nego danas. Igrač, djelatnik kluba i navijač su bili jednako vrijedne sastavnice nerazdvojive cjeline. Identitet kluba poprimao je identitet ljudi i grada u kojem se nalazio, a uspjeh kluba bio je uspjeh cijelog grada. Novac nije postojao, motiv je bila pobjeda. Količina ljudi uz tu igru neminovno je privukla politiku i novac koji su uvijek tražili predmet “ovisnosti” velikog broja ljudi. U tom trenutku nogomet je postao i tržište, da bi se i kao takav razvijao do danas. Uz razvoj nogometne igre kao dio paketa razvijalo se i sve ostalo što su politika i novac nosili sa sobom. U trenutku kada novac, politika i moć postanu svrha nogometa povlači se glavni motiv interesa politike i novca, a to je zanimanje javnosti, dok ostaje sve ono što su zapravo prije 150mdash;ak godina intenzivno pokrenuli navijači svojim interesom: igrači, infrastruktura, nogometni djelatnici te najvjerniji navijači…

Što se to ondaprodaje, odnosno kupuje, kupovinom jednog nogometnog kluba?

Kupovinom infrastrukture i igrača, klub ukoliko već nije bio, ne postaje velik, čak i ukoliko uspije ostvariti sportski uspjeh, a za što unatoč uloženom novcu jamstva nema. Čemu onda kupovati klub, odnosno ukoliko novac nije problem zašto ne osnovati novi klub i novcem ga gurati do vrhunskih rezultata? Zašto kupovati neki postojeći klub?

Uzmimo za primjer Hajduk iz Splita. Infrastruktura? Igrači?… Što ukoliko u pojedinom slučaju ne postoji čak ni infrastruktura koju se može kupiti, ni igrači koji možda nisu dostojni biti pod istim nazivom sa svojim vrlim prethodnicima (neka dokažu suprotno!!)… Što se zaista kupuje? Možda povijest, neraskidivi, (samo)obnovljiv interes društva, još uvijek u “memoriji” kluba spremljen intenzivan identitet “bića” koje ga prožima od početka, pozitivno naslijeđe društva proizišlo iz nogometa? Onaj dio nogometa koji pokaže otpornost na utjecaj politike i novca, zadržavajući poimanje nogometa i jasno sačuvane i godinama, s koljena na koljeno prenošene, sada već uspomene, tradiciju, odnosno ljubav uz istu onu atraktivnost koju su prvotno osjetili prvi od prvih do ograde travnjaka i oni na travnjakuna Starom placu… Možda isti onaj koja se danas pokreće?! Dakle, što je to Hajduk, klub koji je danas na tržištu? Što je to klub koji se kupuje? Nadam se da nikoga neću povrijediti i da se nitko neće naljutiti ukoliko povučem paralelu i poslužim se poznatim riječima… Klub, to ste vi!

Slaven Marasović



Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 3,72 kn s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Zadnje objavljeno

Luštica srušio Sydney

Nogometaši Western Uniteda slavili su protiv Sydneyja rezultatom 2:1, a glavna zvijezda susreta bio je Steven Luštica.

Twitter