Nakon što RNK Split nije osigurao licencu za natjecanje u 1. i 2. HNL za ovu sezonu, pretpostavljalo se da dugovanja kluba i nisu toliko beznačajna, kolikima su ih (u vrijeme uskraćivanja licence) predstavljali vlasnici kluba.
HNS inače sporo djeluje, tek kad kuća izgori, iako je i HUNS (nogometni sindikat) godinama prije upozoravao na ogromna dugovanja. Igrači su jedan po jedan završavali na arbitražama u HNS-u, međutim, ništa se u svrhu prevencije ovakvog raspleta nije poduzimalo. Tek objavom pokretanja postupka predstečajne nagodbe u kolovozu ove godine na vidjelo je izašlo koliki su stvarni dugovi. Klub je dužan više od 60.000.000 kuna.
Kako je više od pola duga na Slavenu Žužulu i Skladgradnji praktički on sam piše prijedlog predstečajne nagodbe i glasa za isti (plan financijskog restrukturiranja smatra se prihvaćenim ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti utvrđenih tražbina za svaku grupu vjerovnika, ili ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrđenih tražbina).
Nagodbeno vijeće će vjerovnike prije glasovanja, podijeliti na tri grupe:
1. tijela javne uprave i trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu,
2. financijske institucije,
3. ostali vjerovnici.
Plan predstečajne nagodbe ne uključuje radnike koji moraju biti u potpunosti namireni.
RNK Split u planu predstečajne nagodbe prvoj grupi vjerovnika umanjuje iznos potraživanja za 30%, a trećoj za 70%. I dok Zagrebačka banka d.d. ima založno pravo na parceli na Zapadnoj obali, nogometaši su svrstani u treću kategoriju vjerovnika, te im se takvom kategorizacijom RNK obvezuje isplatiti samo 30% njihovih potraživanja. I tu se sada (pored svih ostalih problema) javlja novi izazov za vlasnike i sam RNK Split.
HUNS je naime Trgovačkom sudu u Splitu poslao dopis u kojem se navodi da se igrači u sudskoj praksi, ali i u HNS-u već odavno tretiraju kao radnici, odnosno da se njihova potraživanja moraju namiriti u stopostotnom iznosu. Čak štoviše takav slučaj već postoji i u domaćoj sudskoj praksi (HNK Cibalia š.d.d.).
Nitko ne zna kako će se ovo sve rasplesti, ali se uvijek postavlja pitanje kako je HNS mogao dopustiti ovakav odnos vlasnika prema igračima i zaposlenicima, i kako su se uopće prije izdale licence, pokraj toliko arbitražnih postupaka. Domaći igrači kao samostalni obrtnici su na sve neisplaćene plaće morali platiti doprinose, i praktički su dovedeni na prosjački štap.
Renato Čupić
