‘Mađarski model’ vs. EU i Transparency International

Grafika N+/Viktor Orbán & Lőrinc Mészáros
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Nakon što smo vam u prethodnom tekstu na temu Opatijske inicijative i ‘Mađarskog modela’ okvirno približili koliko je konstruktivno i detaljno (barem formalno i na papiru) odrađen posao po pitanju ‘reforme određenih sportova’ u Mađarskoj, na redu je pregled rekacija iz Europske unije i Transparency International-a.

>> Opatijska inicijativa vs ‘Mađarski model’

Državna potpora sukladno Ugovoru o funkcioniranju Europske unije

Na veliku žalost članova Opatijske inicijative, Hrvatska je članica EU i zbog toga mora igrati po pravilima Unije. Između ostalog, dužni smo se pridržavati Ugovora o funkcioniranju EU (dalje: UFEU) koji u čl. 107. navodi:

„…svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama“.

Prakse Suda EU i upravna praksa Europske komisije iznjedrila je određene kriterije primjene članka 107. UFEU, tako se smatra da bi neka potpora bila „državna potpora“ mora kumulativno ispuniti ove elemente:

1.) da je potpora dana od države članice ili kroz državna sredstva u bilo kojem obliku pripisivom državi;

2.) da je dodijeljena potpora ekonomska prednost jednom ili više poduzetnika;

3.) potpora mora biti selektivna, tj. dodijeljena jednom ili više poduzetnika;

4.) mora postojati stvarni ili potencijalni učinak narušavanja tržišnog natjecanja između te države i drugih država članica Europske unije.

U slučaju da se ne ispunjava bar jedna od ovih točaka, smatra se da takva potpora nije „državna potpora“ i da je doneseni zakonski okvir dopušten.

EK o Mađarskom modelu

Europska komisija je dala sud o „Mađarskom modelu“ u svojoj odluci SA.31722 od 09.11.2011. god. Utvrđeno je da su mjere poreznih olakšica bile namijenjene da se koriste u odnosu na pet najpopularnijih sportova u državi, a to su nogomet, košarka, hokej, vaterpolo i rukomet.

U tom modelu nailazimo na dvije vrste korisnika potpora, na donatore i direktne korisnike. Donatori su trgovačka društva koja doniraju novac kako bi dobili porezne olakšice, a direktni korisnici su sportski savezi, klubovi, sportaši, poduzetnici u sportu itd.

Ako želimo utvrditi jesu li mađarske porezne olakšice „državna potpora“ za donatore, možemo zaključiti da nisu jer je to mjera koja nije selektivna jer se primjenjuje na sva trgovačka društva koja žele donirati, bez ikakvih ograničenja i limita. Dakle, nisu kumulativno ispunjene sve četiri navedene točke stoga se ovaj oblik potpore za donatore ne može smatrati „državnom potporom“ sukladno čl. 107. UFEU.

U odnosu na korisnike je druga priča, u njihovom slučaju su ispunjene sve četiri navedene točke. Potpora je dana od strane države jer se država odrekla iznosa koji bi joj pripao putem poreza da ne postoji mjera poreznih olakšica, potpora daje očitu ekonomsku prednost klubovima (infrastruktura koju ne bi stekli pri normalnim tržišnim uvjetima), potpora je selektivna jer se odnosi samo na određene klubove i određenu infrastrukturu (sportske klubove u određenim sportovima i sportsku infrastrukturu), potporom se narušava tržišno natjecanje EU jer se mađarski klubovi natječu u europskim natjecanjima te ovim mjerama stječu prednost nad klubovima koji nisu iz Mađarske.

U slučaju kad se utvrdi da je neka potpora „državna potpora“ sukladno UFEU, onda se treba utvrditi je li ona opravdana. U čl. 107. st. 3. toč. c. UFEU-a stoji da će se smatrati dopuštene: „potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu“.

Procjena opravdanosti dodjele „državne potpore“ proizlazi iz ocjene ravnoteže između negativnih i pozitivnih učinaka koje potpora ima na tržišno natjecanje i na trgovinu između država članica EU.

Da bi se to utvrdilo, potrebno je dati odgovore na sljedeća pitanja.

1. Je li potpora usmjerena ostvarenju cilja od općeg (zajedničkog) interesa?
Utvrđeno je da sport ima ogroman potencijal za zbližavanje i socijalno uključivanje ljudi svih godišta, podrijetla i staleža. Da će potpora dovesti do poboljšanja sportske infrastrukture koja se uglavnom nalazi u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, poticajno će djelovati na građane da se više bave sportom te izravno utjecati na poboljšanje njihovog zdravlja.

2. Je li program potpore izrađen tako da se može ostvariti zadani cilj odnosno osigurava li se potporom ublažavanje tržišnih nedostataka ili je riječ o nekim drugim ciljevima?
Utvrđeno je da potpora omogućava da se popravi sportska infrastruktura jer do donošenja mjera poreznih olakšica nije bilo interesa da privatni investitori to učine samostalno, odnosno bez tih mjera.

a) Je li potpora prikladan instrument za postizanje zadanog cilja?
Utvrđeno je da nije bilo drugog načina javnog financiranja koji bi nadoknadio manjak investicija u sportsku infrastrukturu, a da su porezne olakšice neselektivna mjera namijenjena svim donatorima.

b) Postoji li poticajni učinak koji se odnosi na promjenu tržišnog ponašanja poduzetnika – korisnika potpore?
Utvrđeno je da se isti obujam investicija ne bi postigao u jednakom vremenskom razdoblju bez predmetnih mjera, stoga se može zaključiti da je potpora poticajno djelovala na poduzetnike/donatore.

c) Je li potpora proporcionalna teškoćama koje se žele ublažiti odnosno mogu li se promjene u ponašanju korisnika potpore postići s manjom svotom potpore?
Utvrđeno je da se ne bi isto ponašanje poduzetnika moglo postići s manjim potporama, a postavljeni su dodatni osigurači kontrole transparentnosti i učinkovitosti da se mjere ne bi zlouporabile. Pogotovo se uzelo u obzir da klubovi korisnici nove i/ili renovirane infrastrukture moraju plaćati više iznose za njihovo korištenje kako ne bi ostvarili dodatnu prednost.

3. Je li narušavanje trgovine i tržišnog natjecanja ograničeno, odnosno je li ravnoteža između pozitivnih i negativnih učinaka potpore pozitivna?
Utvrđeno je da postoji više razloga koji umanjuju narušavanje tržišta, potpora se primjenjuje na sve klubove u određenoj vrsti sporta, klubovi moraju sami snositi dio troškova, određeni su maksimalni iznosi po klubu itd.

Zaključno je utvrđeno da je narušavanje tržišnog natjecanja proizašlo iz „državne potpore“ ograničeno i da je cjelokupni utjecaj mjera poreznih olakšica pozitivan.

Grafika N+/Božica pravde, Mađarska i EU
Kritike Transparency Internationala

U svom godišnjem izvještaju od 2015. god. Transparency international navodi da „Mađarski model“ nije dovoljno transparentan, da kontrola i kontrolni mehanizmi nisu zadovoljavajući, da se pogodovalo pojedinim klubovima i građevinskim kompanijama.

Smatraju da i ovakav model ostavlja mogućnost da nastane klijentelistička sprega između politike i pojedinih poduzetnika, koja bi dovela do namještanja prilikom raspodjele novca i ugovaranja poslova vezanim uz gradnju i obnovu sportske infrastrukture.

Posebno ističu da je došlo do neravnomjerne podjele novca prikupljenog poreznim mjerama od kojih je najviše koristi imao nogomet, te pogotovo klubovi iz najviše ranga tog sporta. Ukupni iznos koji je prikupljen ovim mjerama (za svih pet najpopularnijih sportova) je iznosio 649 milijuna eura, od toga je 240 milijuna (37% ukupnog iznosa) išlo nogometnim klubovima. Taj iznos je raspodijeljen među 13 klubova od kojih se svi natječu u Prvoj mađarskoj ligi, s tim da je sama Puskas Academia FC dobila 30 mil EUR, odnosno 12,5% iznosa namijenjenog za cjelokupni nogomet u državi.

Zanimljivost je što se Puskas Academia FC natječe u Prvoj mađarskoj ligi, a uz to navodno usko surađuje s Videotonom FC (odnos u stilu Dinama i Lokomotive), koji se natječe u istom rangu natjecanja te je jedan od najpoznatijih mađarskih klubova. A dodatna je zanimljivost što je Puskas Academia FC osnovana u rodnom mjestu Viktora Orbana, te ima njegovu osobitu naklonost.

Također se navodi da, uz sve beneficije ovih mjera i nove stadione, posjećenost nogometnih utakmica u Mađarskoj nije ostvarila veći rast, dapače, bilježi se blagi pad godišnje gledanosti od provođenja ovih mjera. Tako da stadioni od cca 20.000 mjesta imaju prosječnu gledanost od cca 3.000 gledatelja… može se slobodno reći da zjape prazni.

Samo naprijed, jedva čekamo

Iz svega navedenog jasno je da čak i kada sustav na papiru izgleda iznimno korektan i smislen, uvijek postoji ljudski faktor koji je u stanju i najpošteniji sustav korumpirati. U principu, i najjednostavniji sustav s najslabijim mehanizmima kontrole transparentnosti i učinkovitosti može u praksi biti dobar, ako ga vode pošteni i stručni ljudi. A najrazrađeniji i najsloženiji sustav može ostati samo mrtvo slovo na papiru ukoliko ga vode pohlepni i nestručni manipulatori kojima je vlastiti interes ispred općeg.

Možemo samo zamisliti na što će to izgledati sport u Hrvatskoj (približno jasnu sliku imamo u događanjima tijekom 90-ih i poslije zlatnog doba), ako Opatijci svoje amaterski razrađene ludorije provedu u djelo.

Nije sporno da će ove mjere koje Opatijska inicijativa predlaže biti proglašene „državnim potporama“ sukladno čl. 107. UFEU jer svaka od točaka koju predlažu će kumulativno ispuniti sva četiri uvjeta iz tog članka. Onda će biti potrebno provesti test razmjernosti da se utvrdi jesu li te potpore opravdane. Jedva čekamo vidjeti kako će Opatijci objasniti Europskoj komisiji da su te potpore usmjerene ostvarenju cilja od općeg interesa.

Poznato je da su naši uspješni sportski biznismeni navikli da im klubovi žive od državnih i gradskih potpora, ili od muljanja preko offshore kompanija, ili od bespovratnih pozajmica koje im daju talijanski i mađarski mecene, pa im nije za zamjeriti što ne znaju kako je to živjeti od vlastitog rada, kao ni to što smatraju da je ova, neadekvatno pripremljena i blago rečeno nestručno definirana, inicijativa u javnom interesu.

Jedino u što možemo biti sigurni jest to da, za razliku od vrlih predstavnika vlasti u Lijepoj našoj, Europska komisija sigurno neće s oduševljenjem i objeručke dočekati njihove limitirane črčkarije.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 3,72 kn s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Zadnje objavljeno

Twitter