Lokomotivine financijske čarolije (s Dinamom, naravno)

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Klub s Kajzerice ne treba puno predstavljati, dovoljno je naglasiti kako se radi o drugoj momčadi Dinama, te cijela legitimnost lige dolazi u pitanje otkako je Lokomotiva postala prvoligaš 2009. godine. Osim legitimnosti i regularnosti natjecanja, broj igrača koji je razmijenjen između ova dva kluba graniči s prosječnom populacijom neke male zagorske općine, a također transferi između matice i filijale jasno daju do znanja kako su neki igrači (po nekoliko puta) preplaćeni kao jamac stabilnosti kluba iz Novog Zagreba.

Lokomotiva je klub koji nema ni navijače niti stadion, a izuzev simboličnog sponzorstva Croduxa u vlasništvu generala Čermaka (čiji je izvor bogatstva izrazito sumnjiv) sve ostalo se svodi na novac koji zarade od pokojeg ino-transfera, ali za mir u kući glavni izvor financiranja je Dinamo. Dok se momčad rekuperira i oporavlja od šokantnog poraza u gradskom ‘derbiju’ protiv Dinama (može li se ‘to’ nazvati derbijem?) pogledajmo kako je klub iz Kranjčevićeve,tj. Maksimira, odnosno Kajzerice poslovao prošle godine.

Samo letimičan pogled na račun prihoda i rashoda jasno govori kako je prošla poslovna godina za klub iz Maksim… Kajzerice bila najuspješnija do sada. Ostvarena je dobit od skoro 5,6 milijuna kuna, a samim time prihodovna strana u odnosu na godinu ranije porasla je za čak 79,6%. Na prihodovnoj strani posebno se ističu prihodi od prodaje igrača koji iznose 28.563.877,00 kn, a također je tu i stavka prihodi od sredstava za razvoj i trening igrača u iznosu od 4.022.000,00 kn što podrazumijeva transfere Marka Pjace i Marcela Brozovića, koji su dio karijere proveli u dresu popularnih Lokosa. Posebno vrijedi istaknuti i prihod od solidarnog fonda UEFA-e koji je za skoro sedam milijuna kuna veći nego u 2015. godini.

No sad u ovom grmu leži zeko. Koji točno igrači su prodani (i kome) pa je Lokomotiva zaradila 28 i pol milijuna kuna u 2016.? Prema Transfermarktu, dva KarlaBartolec i Bručić svoju kartu za sreću pronašli su u Nordsjaellandu i Ashdodu čija ukupna suma iznosi 1,1 milijun eura, odnosno u kunama cca 8.250.000,00 kn i to je to. Ostali transferi vezani su za Dinamo i nekoliko klubova zagrebačke okolice. Slučajan čitatelj se zapita, a gdje je razlika od preko dvadeset milijuna kuna i na koga točno se to odnosi? Pa malo transfer, malo posudba; pa još nekoliko puta s Ivanom Fiolićem i Dinom Perićem? Ili drugim i trećim golmanima Dinama, Markom Mikulićem i Danijelom Zagorcem?

Dugoročna stabilnost poslovanja i vizionarstvo kluba očituje se u činjenici da prihodi od poslovnih aktivnosti (prihodi bez transfera igrača) čine svega 0,8% prihodovne stavke u 2016. godini. Ne želimo ni pomisliti što bi se dogodilo kad bi „slučajno“ godina prošla bez izlaznih transfera igrača. Vrijedi istaknuti i pohvaliti smanjenje udjela novca poreznih obveznika u ukupnim prihodima na samo 2%.

Što se tiče rashodovne strane sve stavke imaju blagi rast osim u stavci ostali troškovi koji su vezani za sudske postupake te potencijalne parnične i ovršne troškove od transfera i potraživanja za igrače, odnosno naknadne za duševnu bol, srušeni objekt te izgubljene dobiti prema fizičkoj osobi na iznos od 6,1 milijuna kuna.

Ukupno povećanje prihodovne strane osjetilo se i na bilanci Lokomotive. Ukupna vrijednost kluba porasla je za čak 82,7%. U potpunosti je vraćen zajam od Erste banke čime se skoro u potpunosti rasteretila stavka obveza za kredite i zajmove. Osjetno povećanje stavke obveza za rashode poslovanja vezano je za potencijalne obveze u već spomenutim sudskim i ovršnim procesima. Vrijednost bilance posebno definiraju snažan porast potraživanja, ali i podebljanje žiro računa Lokosa.

Ako sagledamo pokazatelj tekuće likvidnosti (preporuka oko 2) koji stavlja u odnos financijsku imovinu naspram obveza za rashode poslovanja, omjer je 0,85 što implicira kako klub s Kajzerice kratkoročne obveze u ovom trenu ne može u potpunosti podmiriti. S druge strane, vrijednost igrača (malo više od osam milijuna kuna) garantira da se u slučaju ‘stani-pani’ situacije ima što utržiti, a možete samo naslutiti koji klub bi za ‘pravu’ cijenu rado obrstio plodove iz Lokomotivinog vrta.

Koeficijent zaduženosti kao omjer duga i imovine od 62% što nije pretjerano strašno, no iznad preporučene razine od 50% sugerira da je financijski rizik ipak povećan što predstavlja problem kod fiksnih troškova financiranja, ali kako je već gore navedeno odnosi se na sporove koje klub vodi.

Uz dužno poštovanje Lokomotivi, od 2009. pa do danas, svjedočimo precjenjivanju i preplaćivanju igrača u transferima s Dinamom, te se time izaziva sumnja u pranje novca, a da ne govorimo o sportskom aspektu iz kojeg bi u nekoj normalnoj ligi bilo nedopustivo da filijala sudjeluje u istom rangu natjecanja s matičnim klubom. Nakaradnost, besmislenost i regularnost lige su epiteti koje se vezuju uz odnos Lokomotive i Dinama. Dovoljno je vidjeti u ovih osam godina rezultate dva kluba i budali bude jasno.

Usprkos uspješnoj poslovnoj godini na papiru kluba s Kajzerice, zaista bi bilo bedasto reći kako je to sjajna stvar jer financije Lokomotive su sve samo ne ozbiljne. Svi smo svjedoci dugogodišnjem igrokazu gdje nas glavni akteri kontinuirano vuku za nos i prave idiotima, a čak ni nekadašnja funkcija Lokomotive kao druge momčadi Dinama u razvijanju mladih igrača (posljednji ozbiljniji igrač je Marko Pjaca i prelazak u Maksimir prije tri godine) nije više u prvom planu (što bi najočitije trebalo biti vidljivo na ovosezonskom plasmanu viceprvaka države iz sezone 2012/2013), jer je tu ulogu preuzeo Dinamo 2 u Drugoj HNL. Besmislenost i ruganje sa sportskom i širom javnosti, uz ‘održavanje kluba na životu’ današnja je jedina funkcija Lokomotive.

Goran Đulić


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 3,72 kn s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email