Karel Poláček: Muškarci u ofsajdu

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Mi ipak ne očajavamo, jer Gospodin je velik! Dopustio je poniženje da bi nas podigao u slavu. Mi, unionska braća, okupljamo se zbog podrške i poticanja. Na najudaljenijim seoskim igralištima, i tamo gdje nema ni mreža na golovima, gdje na pustu polju strše samo golmdash;štange, možete vidjeti skriveno sjeme kako odano prati igru Uniona Žižkov.

Kako je bilo biti navijač u Češkoj nakon Prvoga svjetskog rata? Je li navijač značio isto što i danas? Koji su klubovi harali Europom? Kako se nogomet uvlačio u trgovine, kafiće, krevete, odgoj djece? Sve je to ligvistički bravurozno i iznimno duhovito oslikao češki pisac i novinar Karel Polaacute;ček u romanu “Muškarci u ofsajdu”. Polaacute;ček je dvadesetih godina prošloga stoljeća pripadao humanističkom demokratskom krugu novinara i pisaca okupljenom oko braće Čapek. Bio je majstor kratkih priča i vrstan romanopisac (“Muškarci u ofsajdu”, “Glavna rasprava”, “Žurnalistički rječnik”, “Kotarski grad”…), omiljen među narodom. Budući da je bio židovskoga podrijetla, nakon okupacije Češke transportiran je u geto Terezin, a zatim i u Auschwitz. Čini se da je bio premješten u još dva logora, a posljednji, po svemu sudeći, nije preživio. Njegovo najpopularnije djelo, “Nas petorica”, objavljeno je posmrtno, 1946.

Glavni likovi Polaacute;čekova romana su otac i sin Habaacute;sko. Žive u skromnoj kući u kojoj otac obavlja krojačke popravke, a sin većinom besposličari, što dovodi do konstantnih sukoba. U jednome se ipak slažu: strastveni su navijači Viktorije Žižkov. Habaacute;sko mlađi, Eman, zbog voljenog kluba upada i u probleme. Na utakmici sa Slavijom napada protivničkog navijača jer je glasno komentira i navijao (!). Treba spomenuti da je riječ “navijač” u cijelome romanu negativno intornirana. Navijati se, čini se, moglo i trebalo u srcu, gubiti živce, nadu i vjeru pa ih opet buditi kad je rezultat povoljan, no pokazivanje emocija opisano je kao karakteristika neodgojena i neobrazovana čovjeka (jesmo li u ovih sto godina imalo napredovali po tom pitanju?). Međutim, napadnuti je navijač, gospodin Nečardec, u pokušaju pomirbe postao Emanov šef, što je njemu donijelo privremeno poštovanje kod oca, šefu značajnu pomoć, a Emanu prihode. Roman nije lišen ni ženskih likova mdash; Nečardecove vrijedne gospođe koja mrzi nogomet, Emanove djevojke Emilke i dosadne udovice Ouholičkove (koja je sudski progonila Emanova oca jer ju je slaveći pogodak Čehoslovačke zagrlio, a u tom bi trenutku bio zagrlio i stablo). Eman se nakon svih navijačkih, egzistencijalnih i inih životnih muka naposljetku ženi svojom trudom Emilkom, koji prvu jutro nakon bračne noći pita:

Heyma mdash; Silnyacute; mdash; Moudryacute; mdash; Koštaacute;lek mdash; Baron… Što je to?

To je navala Sparte”, odgovori crnokosa glavica.

A Joska mdash; Puč mdash; Svoboda mdash; Šiltys mdash; Junek… Što je to?

To je navala Slavije.”

Mladi muškarac povisi ton:

A reci mi, što je ovo: Fajt mdash; Hromaacute;dka mdash; Meduna mdash; Novaacute;k mdash; Podrazil?”

To je navala naše Viktorije Žižkov”, glasio je odgovor. Mladi je muž poljubi i ponosno reče: “Imam pametnu ženu!

Emilka koja silom prilika postaje stručnjakinja za nogomet dobar je uvod u dvije okosnice na kojima Polaacute;ček gradi duhovitu nogometnomdash;životnu priču: nogomet mora biti vjera i način krojenja svjetskih granica. O duhovnoj ulozi najvažnije sporedne stvari na svijetu Fr. Borovyacute; govori već u prologu, ističući da ćemo u romanu saznati: da onaj tko izda svoj klub u životu neće imati sreće. (…) Imajte i vi poput toga skrivenog sjemena na umu da čovjek mora umrijeti u vjeri u kojoj se rodio. Zanimljive misli, pogotovo ako ih pokušamo povezati sa suvremenim slučajevima. Koliko je samo puta transfer u protivnički klub nakon početnoga sjaja šake Judinih škuda donio stagnaciju, propadanje, bijes navijača i omrazu rodnoga kraja? To potvrđuje i priča o vlasniku nevjerna hotela koji je hotel Slaviju nakon neuspjeha kluba preimenovao u Spartu i mdash; bankrotirao.

Jedna od najzanimljivijih priča u romanu je ona naslova “Nova Europa ili kako bi izgledale državne granice kad bi se sporovi među narodima rješavali na travnjaku”. Saznajemo da bi likovi s karte izbrisali Rusiju i Poljsku, a ostavili bi Lavov, Češku i Bavarsku. Od Francuske bi ostao samo dio oko Pariza. Juventus bi zaozeo sve do Cannesa, a na Jadranu bi ratovale Italija i Austrija. Da ne ispadne da nas nema…

Obranit će se samo Zagreb s okolicom i splitski Hajduk, kojima će biti dopušteno da žive samostalno pod suverenitetom Austrije.

Za kraj ovoga osvrta iskoristit ćemo misao iz priče “Teorija o nogometu s posebnim obzirom na književnost”. Neki učenjak izjavio je sljedeće: Kao i u književnosti tako i u nogometu uspjesima umjetnika okoriste se poduzetnici. Slavnim se umjetnicima barem otkrivaju ploče na rodnoj kući, ali spomenici slavnim nogometašima ne dižu se ni u gradskim parkovima, a nikad ne postaju ni članovi Akademije. O tome bi se dalo raspravljati. Moji sugrađani, kad prolaze pored gradskoga stadiona, mogu vidjeti skulpturu nogometne legende. Isto tako i opustjele, neuređene grobove nekih književnih legendi. Odnos snaga možda se promijenio, no nemar je ostao i u našem vremenu. Ako damo priliku i književnosti i nogometu, možda se jednom budemo mogli pohvaliti da su stvari došle na svoje mjesto. Polaacute;čeka bi to zasigurno veselilo.

Magdalena Mrčela

Izvor: Polaacute;ček, Karel. Muškarci u ofsajdu. S češkog prevela Dubravka Dorotić Sesar. Zagreb. Disuput: 2013.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 3,72 kn s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Zadnje objavljeno

Twitter