Sjajan projekt UEFAmdash;e, HatTrick, kojim se sufinancira razvoj nogometa u svim savezima članica nažalost u Hrvatskoj je privatizirao HNS. VIše od 10 milijuna eura namijenjenih razvoju malih nogometnih sredina HNS je do sada utrošio samo za preseljenje u ekskluzivne prostore u hotelu Hilton te za kupnju semafora GNK Dinamu. Umjesto da pomognu klubovima u izgradnji infrastrukture, školovanju najmlađih, ulaganja u ženski i mali nogomet oni su se trenutno koncentrirali samo na izgradnju velebnog nacionalnog kampa u sred Zagreba.
Ekonomska situacija u Hrvatskoj je prilično teška za sve klubove koji jedva spajaju kraj s krajem i često im se čini da HNS lige igraju samo radi troškova službenih osoba. Ta teška ekonomska situacija opustošila je i proračune privatnih tvrtki koji jednostavno nemaju novca za sponzorstva. Upravo program HatTrick treba pomoći klubovima da slože infrastrukturu ne bi li im ostalo novca za ostale troškove. Nažalost, klubovi šute, a radi se praktički o njihovim novcima. Ako se nešto i napravi, to ide, gle čuda, baš tamo gdje su najpodobniji. Umjesto jednake raspodjele svima, dio su dobili ili će dobiti Rijeka, Hrvace, Virovitica, Velika Gorica, Sisak i slične lokacije. Jednom je predsjedniku saveza Davoru Šukeruizletjelo da će sufinancirati brojače i travu na Poljudu, ali ništa od toga se nije dogodilo. Sufinancira se zato projekt Rujevica iznosom od 1 milijun eura privatnom investitoru. S druge strane imamo samo jedan klub (Inter) u 2.HNL koji može dobiti licencu za igrat 1.HNL dok ostali nemaju zadovoljavajuću infrastrukturu. Je l’ to HRVATSKI nogometni savez ili PRIVATNI nogometni savez?
Istovremeno, kad se radi o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o sportu, HNSmdash;u su puna usta malih klubova za koje se bore. Iako, novosti u Zakona o sporta idu upravo u pravcu da se u budućnosti ovi novci dobiveni od UEFAmdash;e dijele projektima svih klubova ravnomjerno.
Vjerojatno većina u klubovima ni ne zna o kojim iznosima se tu radi. Program Hattrick UEFA je započela 2004. godine, odvija se u četverogodišnjim ciklusima, svako novo razdoblje donijelo je savezima otprilike 100 milijuna eura više:
HatTrick 2004.mdash;2008. 301.600.000 eura
HatTrick 2008.mdash;2012. 408.100.000 eura
HatTrick 2012.mdash;2016. 503.500.000 eura
HatTrick 2016.mdash;2020. 600.000.000 eura
Izvjetaj iz HNSmdash;a
Kad se ovi iznosi zbroje fond je do sada raspolagao saoko 1.2 milijarde eura kojeg, za razvojne projekte, mogu povlačiti 54 članice UEFAmdash;e. Dijeli se tako da 1,3 milijuna eura godišnje ide solidarno po državi. Još 2,5 milijuna eura je raspodijeljeno svakoj državi u četverogodišnjem ciklusu, a plus se mogu dobiti novci i za ekstra razvojne projekte. Teoretski, Hrvatska je mogla i više od 23 milijuna eura povući (1.2 milijarde podijeljeno s 54 članice), ali je zasigurno, ako nisu napisali niti jedan projekt, dobila preko deset milijuna eura. U brošuri UEFAmdash;e HNS navodi dva grandiozna projekta koji su se iz tih novaca napravili. Prvi je semafor na stadionu Maksimir za kojeg se ističe da je napravljen na gradskom stadionu da bi se osnažili dobri odnosi s gradom Zagrebom i klubom domaćinom, Dinamom. Javnost do sada nije bilo upoznata s tim da je semafor za klub pod kontrolom Zdravka Mamića kupio HNS UEFAmdash;inim novcima namijenjenima razvoju nogometa u državi. Dapače, u Dinamu su ostavljali dojam kako su oni sami investirali u stadion. Drugi projekt je preseljenje iz kuće nogometa u Hilton. Osim što je novac za razvoj nogometa iskorišten za razvoj prostora u kojem sjede birokrati iz HNSmdash;a, treba spomenuti i da je tadašnji izbor Hiltona ostavio mnoga pitanja otvorena te sumnju u koruptivne radnje.
U UEFA brošuri ne navode otvaranje malonogometnih igrališta s umjetnom travom, a HNS je izgradio nekih 30 igrališta, vrijednost svakoga neka je maksimalno 100.000 kn (cca 13.000 eura), što ukupno daje 390.000 eura. Iako, na količinu, HNS može sigurno dobiti i puno nižu cijenu. Usput, zanimljivo bi bilo pogledati tko je radio ta igrališta i po kojoj cijeni.
Najnoviji HatTrick ciklus 2016.mdash;2020. donosi budžet od 600 milijuna eura i svakom savezu skoro 3.000.000 eura godišnje koje bi trebali uložiti na infrastrukturu, pomažući svim klubovima (nogometa, ženskog nogometa, malog nogometa, nogometa na pijesku) da urede svoje terene i stadione, izgrade mini terene i pomoćne terene za trening, kupe opremu za trening centre.
Za usporedbu evo kako se drugi ponašaju s ovim novcem:
Albanija mdash; obnovljeno 10 nogometnih igrališta, izgrađena 4 nova trening igrališta, 12 novih trening igrališta s umjetnom travom
Danska mdash; izgrađeno 50 nogometnih igrališta s umjetnom travom
Engleska mdash; napravljeno 30 centara za ženski nogomet
Finska mdash; napravljeno 16 nogometnih terena s umjetnom travom
Njemačka mdash; izgrađeno 1000 mini igrališta
Grčka mdash; izgrađena 32 trening centra i 40 mini igrališta
Island mdash; izgrađeno 111 mini igrališta i 30 infrastrukturni projekata
Latvija mdash; izgrađeno 12 nogometnih igrališta i 7 manjih centara
Litva mdash; izgrađeno 10 nogometnih igrališta
Malta mdash; izgrađeno 5 nogometnih igrališta
Moldavija mdash; izgrađeno 14 nogometnih igrališta i 250 mini igrališta
Slovenija mdash; izgrađeno 18 nogometnih igrališta i 71 mini igralište
Nažalost, izvještaj Hrvatske je najsiromašniji. Iako smo svi svjesni da bi s ovim novcima trebalo izgraditi četiri manja regionalna trening centra i uložiti ostalim klubovima u njihovu već sada dotrajalu infrastrukturu, pomoć gradovima da sufinanciraju nogometnu infrastrukturu i mnogo drugih razvojnih projekata. Klubovi šute jer se i sada dijelom sufinanciraju iz proračuna mjesne samouprave pa se boje da će ostati i bez toga, a svi istovremeno znaju kako HNS disciplinira one koji se puno bune. Za kraj možemo se samo pitatizašto nisu javno objavljeni projekti i iznosi dobiveni kroz ovaj projekt, jer ipak se radi o transparentnom i namjenskom novcu od UEFAmdash;e. Skriva li HNS nešto od klubova i javnosti?
Renato Čupić
Ovaj tekst nastao je uz potporuFonda za pluralizamu sklopu projekta Demokratizacija sportskih klubova i saveza te pravo na javno informiranje kao podloga za šire društveno djelovanje.
