Search
Close this search box.

Hajdukova EBITDA u 2014. u plusu za 4 milijuna kuna, mirno se brodi ka konačnoj stabilizaciji od koje ih dijeli jedan ozbiljan transfer

Nakon što smo prošlo ljeto objavili detaljnu analizu financijskog poslovanja Hajduka, nastavljamo s analizom poslovanja u 2014. godini. Konsolidacija Hajduka se nastavlja, ali sporijim tempom nego bi navijači Bilih to željeli.

Nakon što je u 2013. godini vraćen veliki dio duga, u 2014. godini Hajduk se nije baš proslavio. Ukupne obveze su smanjene za 8 milijuna, dok se kratkotrajna imovina smanjila za 13 milijuna kuna. Ako tome pridodamo i smanjenje rezerviranja za sudske sporove za 3 milijuna, dolazimo do zaključka kako je Hajduk u 2014. ostao na otprilike jednakoj razni duga kao što je bio i na kraju 2013. Pozitivno je primijetiti da su se obveze prema igračima prepolovile, kao i obveze za poreze. Kao što smo već pisali, početkom 2015. Hajduk je podmirio sve obveze prema državi i zaposlenicima, što je svakako dobar pokazatelj. Obveza za kredit (tj. za jamstvo po kreditu dano od strane Grada Splita) se ne smanjuje, ali zato je i povrat reprogramiran krajem prošle godine, a već u ožujku je Hajduk platio 2 milijuna kuna u gradsku blagajnu.

Pogled na račun dobiti i gubitka pokazuje nam povećanje operativnih prihoda bez prodaje igrača za 4 i smanjenje operativnih rashoda za 2 milijuna kuna. Treba napomenuti da je u 2014. Hajduk investirao u videonadzor i brojače na ulazima, što također ulazi u operativne rashode. Troškovi plaća smanjeni su za 8 milijuna kuna, što je još jedan pokazatelj racionalizacije poslovanja. Prihodi od ulaznica povećani su u odnosu na 2013., čemu je zaslužan rasprodan stadion u Playoffu Europa League. Da nije bilo zamjene travnjaka koji je rezultirao jednom utakmicom u Dugopolju gdje nije bilo prihoda od ulaznica, i tri utakmice bez publike, prihod od ulaznica zasigurno bi bio i veći. Ovo samo pokazuje koliko Hajduku znači igranje europskih utakmica i na financijskom planu.

Godinu je Hajduk završio s gotovo 6 milijuna kuna gubitka, no budući da je godišnja amortizacija koncesije na stadion 8 milijuna kuna (što nije stvarni trošak), može se reći da je godina završena pozitivno. EBITDA, koji je realniji pokazatelj poslovanja jer isključuje amortizaciju i financijske rashode (kamate prema Gradu), iznosi gotovo 4 milijuna kuna.

Kada se pogleda samo operativni financijski rezultat, u 2014. je rezultat bolji nego u 2013. Operativni prihodi su povećani za 800.000, dok su operativni rashodi smanjeni za više od milijun kuna. Ukoliko se iz prihoda izbace transferi, i tu je postignut napredak. Operativni prihodi bez transfera igrača povećani su za 3,5 milijuna kuna.

Kada se pogledaju pokazatelji likvidnosti, vidi se da je pred Hajdukom još dugi put oporavka. S obzirom da svake godine dolazi na naplatu dodatnih 10 milijuna kuna kredita (Hajduk je dogovorio s Gradom otplatu 10 milijuna na 3 godine), u 2014. se koeficijent likvidnosti smanjio i tekuća likvidnost, koja bi trebala biti minimalno 1, a poželjno je barem 2, iznosi svega 0,50. To bi u praksi značilo da Hajduk, kad bi naplatio sva svoja potraživanja, može vratiti tek polovicu svojih kratkoročnih obveza. Radni kapital, koji pokazuje razliku kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza, smanjio se za 16 milijuna i sada iznosi mdash;31.46.252. Kad se tome pridoda još 12 milijuna dugoročnih obveza (koje dospijevaju u 2016.), dolazimo do brojke od 43 milijuna kuna “duga”. To znači da su 31.12.2014 godine , kada je izvještaj napravljen,naplatili sva svoja potraživanja i s tim novcem vratili dugove bili bi dužni još 43 milijuna kuna.

Kada se pogleda ekonomičnost poslovanja, rezultat je malo manji od 1, što znači da su prihodi malo manji od rashoda. Pozitivno je, međutim, da se ekonomičnost poslovanja bez transfera povećala i sada iznosi 0,621. Uprava Hajduka je najavila da će već u 2016. klub biti u potpunosti neovisan o transferima igrača, što bi značilo da se očekuje da ovaj pokazatelj bude 1.

Kada se sveukupno sagleda, poslovanje nije bajno. Da nema dugova iz prošlosti bilo bi zadovoljavajuće, ali kad se uzme u obzir da stari dugovi godišnje generiraju nekoliko milijuna kuna zateznih kamata, onda je ovakav oporavak ipak sporiji nego što bi trebalo. Klub je i dalje ovisan o transferima igrača (potrebno je otprilike 3 milijuna eura da bi se pokrio budžet), no taj se jaz svake godine smanjuje. Prioritet bi svakako trebao biti podmirivanje kredita prema Gradu Splitu, budući da 15% zateznih kamata itekako opterećuje Hajdukov budžet.

2015. godina mogla bi biti prekretnica. Već u prvom mjesecu ostvareni su prihodi od prodaje igrača u iznosu gotovo 3 milijuna eura, što bi značilo da je budžet za 2015. gotovo pokriven.Ukoliko sreća pomazi Bile pa u ljetnom prijelaznom roku uspiju prodati neke igrače, te ako uspiju barem ponoviti prošlogodišnji rezultat u Europa League, iduća analiza bi mogla biti u puno svjetlijem tonu.


Vedran Matenda

Ovaj tekst nastao je uz potporuFonda za pluralizamu sklopu projekta Demokratizacija sportskih klubova i saveza te pravo na javno informiranje kao podloga za šire društveno djelovanje.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter