Nakon što je 21.03.2016. direktor Dinama Tomislav Svetina prezentirao financijski izvještaj za 2015. godinu, gdje je slavodobitno objavio kako je Dinamo ostvario operativnu dobit od 3 milijuna kuna bez prodaje igrača i kako imaju 90 milijuna kuna potraživanja, na stranicama Nogometplusa smo odmah napisali da se nadamo da im reviziju ne radi PR – služba.
>>Nadamo se da financijsku reviziju Dinama ne rade u PR službi
Danas smo nabavili malo podrobnije brojke i financijski izvještaj kluba iz Maksimirske 128 i možemo se samo nastaviti pitati jesu li barem u klubu svjesni koliko loše financijski stoje?
Pogled na aktivu potvrđuje riječi direktora Dinama. Potraživanja od kupaca na kraju 2015. godine čine 95 milijuna kuna, što je 30 milijuna kuna manje nego na kraju 2014. Najveća stavka u aktivi je Nematerijalna imovina, što je stavka u kojoj Dinamo knjiži vrijednost igrača koji imaju ugovor s klubom. Ona iznosi gotovo 266 milijuna kuna bruto (osjetno uvećanje u odnosu na 2014. godinu budući da je klub investirao u kupnju Roga i Henriqueza), a nakon amortizacije oko 140 milijuna kuna. 2015. godinu Dinamo je završio s 6 milijuna kuna na transakcijskim računima, što je tek 2% ukupno aktive. Ističe se i iznos od 30 milijuna kuna koji se odnosi na rashode budućih razdoblja i nedospjelu naplatu prihoda (vjerojatno se radi o transakciji vezanoj uz transfere koja se odnosi na buduće razdoblje).
Za razliku od aktive, Svetina pasivu nije spominjao. Očito s valjanim razlogom, jer pasiva pokazuje izvor imovine Dinama. Naime, Dinamo svoju imovinu financira isključivo iz tuđih izvora. 107 milijuna kuna obveza za tekuće rashode poslovanja (od čega obveze prema dobavljačima čine 100 mil. kuna), 32 milijuna kuna obveza za kredite u Hrvatskoj i čak 141 milijun kuna obveza za kredite u inozemstvu. To je za 26 milijuna kuna kredita više nego u 2015. godini.Ukupne obveze dosežu vrtoglavih 281,9 milijuna kuna. Također, klub je iskazao 20 milijuna kuna prihoda budućih razdoblja za što nemamo točne informacije o čemu se radi (novac zaprimljen od Grada Zagreba koji se odnosi na 2016. godinu? Novac od sponzora zaprimljen unaprijed za sezonu 2015./2016.? Prihodi od transfera naplaćeni ili obračunati u tekućem razdoblju, a odnose se na buduće?).
Vrijednost vlastitih izvora iznosi svega 4.717.262 kn, te je zbog lošeg poslovnog rezultata osjetno smanjena. Dinamo je iskoristio sve viškove iz prethodnih godina i ušao je u “minus” (gubljenje kapitala), unatoč plasmanu u Ligu prvaka i dobroj transfer sezoni.
U 2015. godini Dinamo je ostvario najveće prihode otkako su dostupni financijski izvještaji. Gotovo 250 milijuna kuna prihoda zaista je impresivna brojka.
Više od polovice tih prihoda (130 milijuna) čine prihodi od UEFA-e za ulazak i jednu pobjedu u Ligi prvaka. Gotovo 10 milijuna eura klub je zaradio prodajom igrača (Čop, Brozović, Šimunović). Navedene stavke čine (za hrvatske pojmove) iznimno visokih 200 milijuna kuna, što je iznos kojeg svi naši prvoligaški klubovi ne ostvare zajednički. No, problem za Dinamo je što su ti prihodi izrazito nesigurni te nemogući za planiranje, a čine preko 80% svih prihoda.
Što se tiče ostalih prihoda, bilježe osjetno povećanje prihoda od prodaje roba i usluga (rezultat nastupa u Ligi prvaka čime je povećana prodaja ulaznica, ostvaren veći prihod od TV prava i marketinga te sponzora). S druge strane, osjetno su umanjenje donacije Grada Zagreba, koje prema službenom izvješću iznose tek 6,9 milijuna kuna. No, pretpostavljamo kako se unutar stavke “prihodi od povezanih neprofitnih organizacija” koja iznosi 7,9 milijuna kuna krije dio novaca Grada. Naime, pisali smo da Dinamo ukupno od Grada Zagreba dobije oko 17 milijuna kuna.
>>Gradovi – mecene hrvatskih nogometnih prvoligaša #2
Ono što možemo je zaželjeti da Dinamo, kao i njegovi rivali, izda pravo financijsko izvješće s bilješkama kako bi se moglo detaljnije i preciznije analizirati stavke financijskih izvještaja, uz puno manje pretpostavki. Uostalom novi Zakon o sportu bi ih trebao natjerati na tako nešto, ako već Zakon o neprofitnim organizacijama još uvijek nije.
Kao što smo već naglasili, prihodi Dinama u 2015. godini su bili rekordni. Isto vrijedi i za rashode, koji se približavaju brojci od 300 milijuna kuna. Točnije, 296,6 milijuna kuna iznosili su ukupni rashodi, što je 85 milijuna kuna više nego prethodne godine (odnosno – povećanje od 40%). Tome je, naravno, kumovao nastup u Ligi prvaka, koja osim što kreira enormne prihode, zahtijeva i veća davanja.
Najviše je to vidljivo na plaćama igrača koje iznose 142 milijuna kuna (napomena: u izvještajima je taj iznos iskazan unutar stavke “intelektualne usluge”; moguće da jedan dio tih troškova ne čine ugovorne obveze prema igračima). 16 milijuna kuna su troškovi radne zajednice, financijski rashodi rastu na 11,6 milijuna kuna (povećane kamata zbog povećanih iznosa kredita). Unutar stavke “ostali troškovi” ističemo kazne i penale koji su “olakšali” Dinamovu blagajnu za 9,5 milijuna kuna. Na što li plaćene tolike kazne!? Hajduk, koji je jedan od najkažnjavanijih klubova lige, kazne plaća manje od milijun kuna godišnje.
Izuzev plaća igrača, najveća pojedinačna stavka na strani rashoda jest amortizacija. Budući da klub igrače knjiži kao nematerijalnu imovinu, vrijednost plaćene odštete otpisuje se kroz godine trajanja ugovora. U bilanci smo vidjeli ulaganje u igrače, pa je logično i da se otpis povećava (gotovo 53 milijuna kuna u 2015. godini).
Kada podvučemo crtu, Dinamo je i treću godinu zaredom ostvario gubitak, i to osjetan – 49 milijuna kuna. Čak ni ovako bogata Liga prvaka nije pomogla u financijskoj konsolidaciji. Troškovi su enormni i nerealno visoko postavljeni.
Čak i ako se poigramo, kao što je gospodin Svetina napravio, i zaboravimo amortizaciju, klub posluje sa nulom (ili što bi on rekao – “operativna dobit od 3 milijuna kuna”). Drugim riječima, čovjek kaže: “čujte, ak’ nikog ne kupimo, nikaj ne uložimo u momčad, a prodamo igrača za 10 milja eura i uletimo u Ligu prvaka, e onda smo na nuli”. Lijepa budućnost, je l’ da?
No, vratimo se operativnoj dobiti. Naravno, spin doktori iz Dinama su stvari prikazali kako njima odgovara. Kao i obično, prikazali su ih potpuno pogrešno. Naime, ako računate operativnu dobit (što je ključan pokazatelj efikasnosti svakog poslovanja), onda ne možete izbaciti samo troškove koji vam smetaju, nego morate i maknuti prihode koji nisu redovni. Točnije, kao što ne uključujete amortizaciju, troškove kamata te izvanredne rashode, tako ne uključujete i prihode od prodaje dugotrajne imovine i prihode od kamata ili pozitivnih tečajnih razlika.
Slijedom toga, dolazimo do slijedeće računice:
Vidimo kako Dinamo izrazito slabo stoji kad gledamo samo operativno poslovanje (čak i ako uključimo prihode od UEFA-e u redovne poslovne prihode, što strani klubovi najčešće ne rade). U tom pogledu, jedina prihvatljiva godina je 2012. kada je Dinamo nastupio u Ligi prvaka, a troškovi poslovanja još nisu bili visoki kao 2015. godine.
Kada se pogledaju pokazatelji uspješnosti i sigurnosti poslovanja, i laiku je jasno da Dinamo ne posluje niti uspješno niti stabilno. Koeficijenti likvidnosti nikad nisu bili manji. Tekuća likvidnost pokazuje kako Dinamo svojom kratkotrajnom imovinom može podmiriti svega 67% kratkoročnih obveza. Budući da je za koeficijent tekuće likvidnosti poželjna vrijednost 2, a prihvatljiva minimalno 1, koeficijent od 0,67 pokazuje da je riječ o nelikvidnom subjektu.
Zaduženost Dinama je 98%, znači gotovo cijela imovina Dinama kupljena je tuđim sredstvima.
Ekonomičnost poslovanja je nešto veća, zahvaljujući ulasku u skupine Lige prvaka, te iznosi 0,83, no to je i dalje manje od minimalnih 1.
Što na kraju zaključiti? Ako je gospodin Svetina iznio samo podatke koji njemu odgovaraju, mi ćemo iznijeti one koji mu ne odgovaraju. Obveze prema dobavljačima 100 milijuna, obveze za kredite 174 milijuna, gubitak 49 milijuna, i sve to uz 130 milijuna prihoda od UEFA-e. Što bi tek bilo da Dinamo nije ušao u Ligu prvaka, a opasno je visio protiv Moldea? Kako bi se prehranilo 200 obitelji? Možemo samo nagađati.
Ovaj tekst nastao je uz potporuFonda za pluralizamu sklopu projekta “Ilegalne potpore u sportu, “legalne potpore” u diskriminaciji.
