Glasnogovornik splitskog suda pojašnjava kaznenu odgovornost “onih koji su sve znali”…

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Suca Nevena Cambia, glasnogovornika splitskog županijskog suda, zamolili smo da nam pojasni kako Zakon i hrvatsko sudstvo gledaju na one koji “sve znaju ” o močvari u hrvatskom nogometu. Uz tolike “poznavatelje” zanimljivo je da se lavina zakotrljala tek kad je predsjednik Hajduka g. Hrvoje Maleš, osoba koja je u nogometni svijet došla prije par mjeseci, odlučila prijaviti nečasne radnje na koje je naišao ulaskom u hrvatski nogomet.

Postoji li, osim moralne, i kaznena odgovornost za osobe koje su se susretali s kaznenim djelima i nisu o tome obavijestili nadležne institucije mdash; pročitajte u nastavku razgovora:

1. Ukoliko je neki djelatnik i zaposlenik Hajduka imao saznanja za namještanja utakmica ili plaćanje “poštenog suđenja” kome se trebao javiti?

Ukoliko je bilo tko imao saznanja o namještanju utakmica ili o plaćanju “poštenog suđenja” znači da je imao saznanja o tome da su počinjena određena kaznena djela. Prema čl.204 Kaznenog zakona, građani su dužni prijaviti kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti,ali isto tako, obvezu prijavljivanja počinjenja tih kaznenih djela imaju i pravne osobe, dakle u konkretnom slučaju i HNK Hjaduk je bio dužan prijaviti ta kaznena djela.

Prijava se podnosi policiji ili direktno nadležnom Državnom odvjetništvu, odnosno USKOKmdash;u, s obzirom na to da su takva djela u principu djela koja su stavljena u nadležnost USKOKmdash;a. Dakle, trebalo je učiniti ono što je napravio g.Maleš, premda, po mojim saznanjima, on se javio izravno Glavnom državnom odvjetniku koji ga je uputio Uredu USKOKmdash;a u ZG i u stvari to je najbolji put jer je na taj način bitno smanjena mogućnost curenja informacija i neuspjeha akcije.

2. Kakva je procedura ukoliko je kontaktiran preko posrednika mdash; dakle ne direktno, nego posrednika za kojeg se ne može nedvosmisleno ustvrditi da je povezan sa ljudima koji mogu namjestiti rezultat ili osigurati “pošteno suđenje”?

Što se tiče posrednika, treba reći da se kaznena djela mogu počiniti i posrednim putem, a kod kaznenog djela davanja mita izrijekom je predviđena odgovornost posrednika u tom kaznenom djelu, za kojega je predviđena kazna kao i za samog počinitelja. Međutim, kod ovakvih kaznenih djela, zbog njihove specifičnosti, problematično je pitanje dokazivanja veze između posrednika i glavnog počinitelja. U takvoj situaciji je ponovno najbolja solucija ova koju je izabrao g.Maleš gdje je on postao pouzdanik USKOKmdash;a pa je uz nalog suda snimio dosta materijala koji će se moći upotrijebiti u sudskom postupku. Na ovaj način je najlakše detektirati posrednike, pomagače i supočinitelje djela te u tom slučaju, osim iskaza oštećene strane, postoje i opsežni materijalni dokazi u vidu snimljenog materijala tako da je na taj način bitno povećana mogućnost za donošenje osuđujuće presude.

Mislim da nije potrebno ni napominjati da se eventualne snimke tih razgovora koje bi napravili oštećenici na vlastitu inicijativu, dakle bez naloga suda, ne mogu koristiti kao dokaz u postupku.

3. Ukoliko se nije javio nadležnim institucijama da li je prekršio neki Zakon? Kakve su kazne za pojedinca i pravnu osobu? Imate li primjera u praksi da plastičnije pojasnimo našim čitateljima?

U Kaznenom zakonu postoje dva kaznena djela koja reguliraju ne prijavljivanje pripremanja kaznenog djela, odnosno počinjenja kaznenog djela:

Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela

Članak 299.

(1) Tko zna da se priprema počinjenje težeg kaznenog djela i to ne prijavi u vrijeme kad je još bilo moguće spriječiti njegovo počinjenje, a to djelo za koje je zakonom propisana kazna zatvora pet godina ili teža kazna, bude pokušano ili počinjeno,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Tko počini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka glede kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora,kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka kad njegova zakonska obilježja ostvari osoba koja je u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja priprema počinjenje kaznenog djela, ili joj je ta osoba rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik.

(4) Za kazneno djelo iz stavka 2. ovoga članka može se blaže kazniti počinitelj koji je s osobom koja priprema počinjenje kaznenog djela u nekom od odnosa iz stavka 3. ovoga članka.

Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela

Članak 300.


(1) Tko zna da je počinjeno teško kazneno djelo pa to ne prijavi iako zna da bi takvom prijavom bilo omogućeno ili znatno olakšano otkrivanje djela ili počinitelja, a za to djelo je zakonom propisana kazna dugotrajnog zatvora,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga.

(3) Nema kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka kad njegova zakonska obilježja ostvari osoba koja je u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja je počinila neprijavljeno kazneno djelo ili je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbništva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja.

(4) Za kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i doktor medicine, doktor stomatologije, primalja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, osoba kojoj je povjeren odgojno obrazovni rad u odgovarajućoj ustanovi**, javni bilježnik i djelatnik skrb#173;ništva ako je djelo počinjeno prema djetetu ili maloljetnoj osobi.

Što se tiče primjera iz prakse, moram kazati kako je bilo vrlo malo postupaka zbog ovih kaznenih djela, nisam našao da se vodi ni jedan kazneni postupak zbog ovih djela u zadnje vrijeme.

4. Ukoliko je netko u Hajduku platio za “pošteno suđenje” da li je prekršio Zakon? Kakve su kazne? (Kako Zakon gleda na žrtve “reketarenja” i pristanak ulaska u kolo mita i korupcije)? Imate li primjera u praksi da plastičnije pojasnimo našim čitateljima?

Ukoliko je netko iz Hajduka platio za pošteno suđenje, tada je počinio kazneno djelo davanja mita iz čl.348. KZ, za koje je predviđena kazna zatvora od 6 mjeseci do 3 godine. Žrtve ovakvog tipa reketarenja, ukoliko odluče platiti,a o tome ne izvijeste nadležne organe kaznenog progona i ne postupaju u koordinaciji sa njima, također upadaju u kriminalnu zonu kaznenog djela davanja mita.

Zakonodavac je predvidio veće kazne za počinitelje kaznenih djela primanja mita (jedna do osam godina zatvora, odnosno šest mjeseci do pet godina za blaži oblik djela) iz čega je vidljivo da se blaže tretira “žrtva” reketarenja,ali, ponavljam, i davanje mita je kazneno djelo.

Primjera iz prakse ima bezbroj, naročito vezano za postupanje policijskih i carinskih, a u zadnje vrijeme i sudskih službenika. Ipak ta djela se teško mogu usporediti sa ovim čemu danas svjedočimo u nogometu.

Tu je naročito izražen problem dokazivanja tih kaznenih djela jer se ona čine ” u četiri oka”, bez svjedoka, “crnim” novcem čiji trag nije moguće pratiti…osim toga zbog postojanja “slobodnog sudačkog uvjerenja”, Oka sokolovog, premreženosti sudačke organizacije sa kontrolorima suđenja, njihove evidentne zaštite od strane političkog i vrlo vjerojatno moćnog kriminalnog miljea itd.,itd…vrlo je teško tome stati na kraj i bez suradnje sa organima kaznenog progona išta postići i zato je ovakva akcija g.Maleša jedini ispravni put.



Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 3,72 kn s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.
Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on telegram
Share on email

Zadnje objavljeno

Twitter