Dinamo najveći gubitaš dok je Rijeka ostvarila najveću dobit, ali i potrošila 112 milijuna kuna

Hrvatski nogometni prvoligaši su u 2015. godini imali ukupne prihode od 594.667.704,00 kn dok su im rashodi iznosili 628.180.483,00 kn. Što znači da je ukupan gubitak klubova MAXtv Prve lige za prethodnu kalendarsku godinu iznosio 33.512.779,00 kuna.

Poslovni pokazatelji klubova 1. HNL u 2015. godini

Pet klubova je godinu završilo s gubitkom, a pet ih je prijavilo dobit. Najveću dobit je prijavila HNK Rijeka i to u iznosu od 17.751.721,00 kn, slijedi je RNK Split sa 14.176.054,00 kn potom NK Zagreb (5.984.890,00 kn), NK Osijek (1.055.811,00 kn) i Slaven Belupo (4.316,00 kn). Prva tri kluba na ovoj listi svoj dobar poslovni rezultat prvenstveno mogu zahvaliti unosnim prodajama igrača. Rijeka je u siječnju 2015. godine ostvarila rekordnu transfer odštetu odlaskom Andreja Kramarića u Leicester za prema natpisima iznos od oko 10 milijuna eura. RNK Split je pak dobro trgovao ovog ljeta prilikom prelaska Marka Roga u Dinamo (navodno oko 5 milijuna eura) i Sokola Cikalleshija u Basaksehir (prema medijskim natpisima radilo se o 1,8 milijuna eura) iako im to nije pomoglo da ne upadnu u financijske probleme tijekom ove sezone dok je NK Zagreb utržio Filipa Krovinovića u Rio Ave (800.000 eura) i Dominika Livakovića u Dinamo (625.000 eura).

Poslovni pokazatelji klubova 1. HNL u 2015. godini

Najveći gubitak i to drugu godinu u nizu je prijavio GNK Dinamo kojemu ni ulazak u skupine Lige prvaka i izdašna financijska nagrada koju je time dobio, a ni unosne prodaje igrača ne pomažu da godinu završi u plusu. Za 2015. godinu gubitak je iznosio 49.182.580,00 kn dok je za godinu ranije on bio čak 90.447.712,00 kn.

>> GNK Dinamo unatoč Ligi prvaka u gubitku od 49 milijuna kuna!

Poslovni rezultati klubova

Plave slijedi NK Istra 1961 koja je u protekloj godini dobila i nove većinske vlasnike u vidu američkih investitora predvođenih odvjetnikom Michaelom Gloverom, a koji osim po lošim sportskim igrama svoj početak u Puli neće pamtiti ni po dobrim financijskim rezultatima. Naime Istra 1961 je prijavila gubitak od čak 16.014.000,00 kn. Gubitak u iznosu od 4.055.399 kn je prijavio i Hajduk što je za oko dva milijun kuna bolji rezultat nego u 2014. godini. Također ćemo tek sredinom godine kad bude javno dostupno revizorsko izvješće moći provjeriti izjavu sad već bivšeg predsjednika NO Hajduka Ljube Pavasovića Viskovića da je klub prošlu godinu završio s operativnom dobiti od 11 milijuna kuna što je druga kategorija u odnosu na račun prihoda i rashoda o čemu sve već ranije pisali. Kalendarsku godinu u minusu je završila i Dinamova filijala Lokomotiva koja se može “pohvaliti” s minusom od 3.000.569,00 kuna dok je među gubitašima najbolje prošao Inter-Zaprešić s 233.173,00 kn rashoda više u odnosu na prihode.

Dinamo kao ostatak lige, Rijeka potrošila čak 30 milijuna kuna više u odnosu na 2014. godinu

Udio kluba u ukupnim prihodima

Kao što smo već napomenuli ukupni prihodi klubova su bili 594.667.704,00 kn, a od toga je Dinamo ostvario 247.414.533,00 kn što je 41,6%. Slijedi ga Rijeka s 21,8% (129.536.377,00 kn), Hajduk s 13,6% (81.104.020,00 kn) i RNK Split s udjelom od 7,7% (46.080.346,00 kn) u ukupnim prihodima klubova MAXtv Prve lige. Dinamo je tako primjerice ostvario čak 28 puta veće prihode u prethodnoj godini od Inter-Zaprešića koji je prijavio iznos od 8.584.023,00 kn.

Plavi su zahvaljujući plasmanu u Ligu prvaka ostvarili i najveći napredak kad je u pitanju povećanje prihoda u odnosu na 2014. godinu. Tako su u prošloj godini ostvarili povećanje od 126.489.462,00 kn odnosno imali su duplo veće prihode. Veliki napredak po tom pitanju zahvaljujući transferu Kramarića je ostvarila i Rijeka (61.805.829,00 kn više), RNK Split zahvaljujući prodajama Roga i Cikalleshija (15.241.293,00 kn), ali i Hajduk (11.719.179,00 kn) te Osijek (9.810.669,00 kn). Najveći pak pad prihoda u odnosu na 2014. godinu je ostvarila Istra 1961 i to u iznosu od 10.031.445,00 kn te Lokomotiva (6.005.766,00 kn) i Slaven Belupo (3.589.756,00 kn).

Udio kluba u ukupnim rashodima

Prevlast Dinama je vidljiva i kad je u pitanju udio u ukupnim rashodima klubova koji iznose 628.180.483,00 kn. Klub iz Maksimira je prošle godine potrošio 296.597.113,00 kn što je udio od 47,2%. Pojednostavljeno Dinamo troši koliko svih ostalih devet prvoligaša zajedno. Druga na listi je Rijeka čiji je udio 17,8% odnosno 111.784.656,00 kn, a slijedi Hajduk s 13,5% ili 85.159.359,00 kn. Plavi tako troše 2,6 puta više od kluba s Rujevice te 3,5 puta više od Hajduka, a u odnosu na Inter-Zaprešić (8.817.196,00 kn) koji je klub s najmanjim rashodima u ligi razlika je 33,6 puta što pokazuje nevjerojatne razlike u hrvatskom nogometu. Rijeka primjerice ima 30% veće rashode od jadranskog rivala iz Splita.

Kad uspoređujemo povećanje rashoda za 2015. u odnosu na 2014. godinu i tu je Dinamo lider s razlikom od 85.224.330,00 kn. Razlog povećanju su primjerice povećani izdaci za igrače zbog premija isplaćenih ulaskom u Ligu prvaka. Slijedi ga Rijeka koja je potrošila 29.985.782,00 kn više u odnosu na prošlu godinu. Treba napomenuti da je kamp i stadion na Rujevici izgradila tvrtka Stadion Kantrida koja je u vlasništvu Stichting Social Sporta, tako da troškovi izgradnje nisu pali na teret klubu, ali je moguće da klub tvrtci Stadion Kantrida plaća određenu zakupninu kao i troškove održavanja kampa što je moglo dovesti do ovakvog značajnog povećanja rashoda u godinu dana. S tim da ono ne može biti veće od 11 milijuna kuna jer su na toj razini bili prihodi navedene tvrtke u prošloj godini. Također je moguće i da je prilikom transfera Kramarića određeni postotak od transfera pripao nekoj trećoj strani, bilo menadžeru, igraču osobno ili nekom trećem klubu pa je i to utjecalo na povećanje rashoda. Pametniji ćemo biti kada ovog ljeta javnosti bude dostupno revizorsko izvješće.

Veće rashode bilježi i Hajduk u to u iznosu od 9.830.600,00 kn. Pretpostavljamo da je prvenstveni razlog podjednakom povećanju prihoda i rashoda Splićana možemo tražiti u transferima tijekom prošle godine odnosno u odlasku Kouassija u Kinu jer je dio odštete pripao i menadžerskoj agenciji pa se bilježio kao rashod. Rashode je povećala i Istra 1961 i to u iznosu od 6.019.742,00 kn što novim američkim većinskim vlasnicima zasad nije donijelo rezultata. U 2015. godini u odnosu na 2014. je više potrošio i NK Osijek i to iznos od 4.192.101,00 kn. Štedljiviji su pak bili u RNK Splitu i to za 5.016.047,00 kn, Slaven Belupu (4.920.398) iNK Lokomotivi (2.369.456,00 kn).

Inter-Zaprešić ostvario najveći napredak, Istra 1961 najviše razočarala

Usporedba rashoda i plasmana na ljestvici

Zanimljivo je vidjeti i usporedbu klubova po rashodima te trenutni plasman na ljestvici. Najveći napredak je ostvario Inter-Zaprešić koji je usprkos najmanjim izdvajanjima trenutno na 6. poziciji ljestvice dok se po negativnom istaknula Istra 1961 koja ima šesti proračun lige, ali prvenstvo završava na 9. poziciji te će igrati doigravanje za ostanak u 1. HNL. Prve tri pozicije (Dinamo, Rijeka, Hajduk) su jednake po rashodima iako se iznos istih drastično razlikuje. Dok je Lokomotiva ispred RNK Splita iako ima 1,3 milijuna kuna manje rashode. Korak naprijed je napravio Slaven Belupo dok su korak unatrag učinili Osječani te Pjesnici.

Obzirom da revizorska izvješća sportskih dioničkih društava postaju dostupna široj javnosti tek tijekom ljetnih mjeseci detaljniju analizu i usporedbu klubova još uvijek nije moguće napraviti. Korak u transparentosti u poslovanju klubova su trebale donijete i izmjene Zakon o sportu koje su na inicijativu udruge Naš Hajduk prihvaćene u Hrvatskom saboru, ali zbog opstrukcije nadležnog Ministarstva i ministra Predraga Šustara njihova budućnost je upitna.

Pročitajte još:

>> Financije HNS-a: 84 milijuna kuna na računu, povećanje za donacije, manjak 8 milijuna kuna
>> NK Lokomotiva – sve je isto krsquo;o i lani
>> Uspoređujemo financije domaćih prvoligaša: Dinamo svijet za sebe, Rijeka druga po trošku plaća, Hajduk najracionalniji (za 2014. godinu)