Danasu u 17:00 u Mostaru se igra gradski derbi između Veleža i Zrinjskog. Možda nigdje kao u gradu na Neretvi ne postoji tako striktna i stroga podjela mdash; kulturna, ideološka, vjerska, geografska. Neretva predstavlja vidljivu, prirodnu granicu podijeljenog grada, a nogometni susret Zrinjskog i Veleža uzburka strasti s obje obale i na neki način utjelovi svu složenost mostarskog života i stvarnosti.
Povijest navodi da je HŠK Zrinjski stariji klub, osnovan je još 1905. godine od strane hrvatske mladeži, na čelu s profesorom Kuštrebom, dok je mlađi Velež osnovan godine 1922. kao Radnički šport klub Velež. U razdoblju prije rata sastajala su se dva kluba uglavnom kroz prijateljske utakmice, utakmice prvenstva Mostara i kup utakmice. U prvoj međusobnoj utakmici odigranoj upravo 1922. slavio je Velež sa 2:1, a u onoj posljednoj prije Drugog svjetskog rata slavili su “plemići” sa 1:0, godina je bila 1938. Nakon Drugog svjetskog rata nova je vlast zabranila djelovanje Zrinjskom 1945., dok je djelovanje Veleža obnovljeno i klub pod imenom Radničko sportsko društvo Velež ulazi u Prvu jugoslavensku ligu u sezoni 1951./1952. S obzirom na to da je Zrinjski bio zabranjen, Velež je posta(ja)o klub svih Mostaraca te su za njega nastupali igrači svih nacionalnosti, a navijače je imao u svim segmentima društva. Uistinu se može reći da je Velež u periodu 1945.mdash;1992. bio simbol grada koji je i u društvu drugih klubova tadašnje države njegovao poseban stil igre s prilično žestokim navijačima koji su ga pratili.
Kako se povijest na ovim prostorima piše od rata do rata, tako je i Mostar i njegov nogomet doživio novu preobrazbu početkom devedesetih prošlog stoljeća. HŠK Zrinjski obnovljen je 1992. godine, upravo kada se i rat na prostoru BiH razbuktavao. Možda više nego ijedan drugi grad, Mostar je postao simbolom hrvatskomdash;bošnjačkog rata, koji je zauvijek promijenio sliku povijesti. U žestokim borbama Neretva je gotovo pravilno i nepobitno podijelila nekad jedinstveni grad na lijevi mdash; bošnjački i desni mdash; hrvatski dio. Mostar je postao podijeljeni grad u kojem je svaka strana živjela i imala svoju istinu, svoju povijest, a naravno mdash; i svoj nogomet. Nogomet je postao važno pitanje identiteta u novoj državi, posebno u Mostaru. Stadion na kojem je igrao Velež ostao je na zapadnoj strani i na njemu sada igra Zrinjski, dok je Velež svoj novi početak pronašao u prigradskom naselju Vrapčići. Navijači Zrinjskog su u pravilu Hrvati s desne obale, čiji je identitet određen velikim dijelom upravo nacionalnom pripadnošću te povijesnim reminiscencijama na vrijeme kada je ime Zrinjski bilo zabranjeno, a klub zatvoren. Velež je s druge strane svoj identitet nastojao graditi na radničkoj, antifašističkoj i ljevičarskoj retorici, nastavku predratnog Veleža mdash; na grbu stoji zvijezda petokraka, slike Josipa Broza Tita sastavni su dio navijačke ikonografije, a makar deklarativno njeguju se ideali jugoslavenskog socijalizma. No s obzirom na stvarno stanje i podjelu grada činjenica je da su u ogromnoj većini navijači Veleža Bošnjaci/muslimani. Zanimljivo je da je podjela po nacionalnoj osnovi možda najvidljivija u omladinskim školama obaju klubova, pa je gotovo pravilo da za Zrinjski igraju Hrvati, a za Velež Bošnjaci. Iznimke i ovdje služe samo kao potvrda pravilu.
Prvi poslijeratni susret ovih klubova odigran je 1. ožujka 2000. godine u Sarajevu. Bila je to prijateljska utakmica, završena miroljubivim rezultatom 2:2. Nakon uspostave Premijer lige BiH susreti ovih timova postali su češći i puno manje miroljubivi. Nogomet na terenu često je bio manje zanimljiv od navijačkih sukoba u gradu i na tribinama. Od prekida utakmica zbog navijača i zabrana dolaska mostarski derbi vidio je puno toga. Navijački sukobi znaju se dogoditi i za utakmica reprezentacija. Dok navijači Zrinjskog podržavaju nogometnu reprezentaciju Hrvatske, Veležovi prate Zmajeve, ali i nekad eksplicitno podržavaju protivnike Hrvatske mdash; slučaj Turskamdash;Brazil.
Nogometni derbi u Mostaru nemoguće je odvojiti od političke i ideološke situacije u gradu. Dva kluba koja su kroz povijest bila ideološki različita, gradeći svoj identitet na potpuno oprečnim stranama odraz su polariziranog i podijeljenog grada. Grada s dva sveučilišta, dva jezika, dva nogometna kluba i dvije stvarnosti. Mostar je podijeljen i nepovjerljiv prema onima drugima. Ono što ovaj derbi čini zanimljivijim i posebnim razdoblje je “starog Veleža” 1945.mdash;1991. Vrijeme kada je u Mostaru postojao samo Velež . Ne leži li dio sukoba i tenzija upravo u činjenici da su prije 30mdash;ak godina i više na istoj tribini isti klub podržavali navijači današnjeg Zrinjskog i današnjeg Veleža? Nekad se čini da se taj dio prošlosti svjesno ili nesvjesno prešućuje od obje strane. Neki ne priznaju da su voljeli “onaj” Velež, a neki da je do “razvoda” došlo. Promatramo li nogometni klub sa sociološkog aspekta, uistinu se čini da, bez obzira na pravnu dosljednost Veleža nekad i sad, to jednostavno nije onaj isti klub koji je gostovao u Splitu, Zagrebu, Beogradu, Sarajevu. Dobar dio ondašnjih navijača Veleža više bi nego išta volio pobjedu Zrinjskog. Mostarski je derbi po mnogočemu raritet u svjetskim sportskim okvirima i više nego ijedan drugi odražava društvene podjele i političku stvarnost.
Edo Zdravković
