Search
Close this search box.

blog: Nogometno tržište – kako i koliko klubovi prihoduju?

Uvod

Posljedice političkih promjena, ekonomke krize, pa čak i razvoja, odnosno primjenjivosti tehnologije neminovno utječu i na stagnaciju ili razvoj sporta, nogometa. Države i nogometni klubovi kao sastavnice društva koja su krajem prošlog stoljeća doživjela naglu političkomdash;socijalnumdash;ekonomsko promjenu osjećaju posljedice nastale situacije. Nogometnim klubovima iz država koje su te promjene prolazile uz rat, dodatno je otežana prilagodba i mogućnost razvoja, odnosno iskorištavanja svojih potencijala u novonastalim uvjetima. Ulazak u (tržišno) natjecanje s razvijenim zapadnoeuropskim sportskim (gospodarskim) sustavima iz ratom porušene države bez razvijenog sustava bilo je samo po sebi izuzetno zahtjevno, skoro osuđeno na propast. Osim toga neadekvatni, odnosno nerazvijeni sustavi, nepostojanost kontrole, netransparentnost upravljanja podloga su za razvijanje, po društvo negativnih, čak rušilačkih (ali ipak) sustava, a u interesu manjine ili pojedinca. Uz trenutnu financijsku krizu rezultati nastale situacije su vidljivi kroz sportske (ne)uspjehe, financijske bilance, posjete stadionima i kroz ulaganje u sportsku infrastrukturu i nogomet kao sport općenito. Srednjoeuropski i istočnoeuropski nogometni klubovi, a posebice nogometni klubovi s područja bivše Jugoslavije pogođene ratom još uvijek prolaze kroz mukotrpnu fazu prilagodbe. Iako neki klubovi pokazuju znakove oporavka (prvenstveno Rusija i Ukrajina), a što se očituje kroz sportske rezultate i stabilnu financijsku situaciju, obzirom na kompleksnost nogometa, koji nastalim promjenama postaje i posao, upitna je održivost nogometa kao posla i same biti nogometa mdash; sportskog natjecanja. Dostizanje rezultata klubova iz nogometnih liga zapadne Europe, a napose iz “Liga petice” nameće se kao motiv i cilj.

Zapadna Europa i ostatak svijeta

Godine razvoja i unaprjeđivanja sustava upravljanja, a time i stabilnost, bez “tektonskih” promjena rezultiralo je da su najuspješniji nogometni klubovi mahom iz zapadne Europe. Petnaesto po redu, jednogodišnje izvješće, jedne od četiri najveće svjetske revizorske kuće Deloitte, o financijskom stanju nogometa u svijetu pod nazivom “Fan power mdash; Football Money League” temelji se na procjeni prihoda u tekućoj godini, kao i ukupno u svim promatranim godinama. Rashodi, profit, posjete stadionu, navijačka baza itd. nisu predmet te analize. Podaci su prikupljani iz godišnjih izvještaja samih nogometnih klubova ili iz drugih direktnih izvora informacija, a ukoliko su smatrali potrebnim prilagodili su podatke iz prikupljenih izvješća kako bi usporedba bila što vjernija. Prihodi su raspodijeljeni u tri kategorije: “Ulaznice i pretplate” (Matchday), “TV prava i sl.” (Broadcast), i “Marketing” (Commercial sources). Detaljnije je promatrano najuspješnijih 20 nogometnih klubova.

Ukupan iznos prihoda od 4.4 milijarde euro; od 20 najuspješnijih klubova čini povećanje od 3% u odnosu na prošlu 2009./2010. promatranu sezonu. Iako analiza navodi kako je to dokaz snage velikih nogometnih klubova da se odupru negativnom utjecaju financijske krize, treba uzeti u obzir rashode, odnosno zaradu u promatranoj sezoni.

Prema tome, za napomenuti je kako je 2009. godine 70% klubova bilo u “crvenom”, dok je danas 56% takvih klubova. Najboljih 655 europskih klubova proizvelo je prihod od 11.7 milijardi euro;, uz rast od 4.8%, dok su rashodi bili 12.9 milijardi euro; uzskoro dupli rast u odnosu na prihode od 9.3%. Očtio je gubitak od 1.18 milijardi euro; bio dovoljan da uslijedi reakcija iz vrha UEFAmdash;e, pa je stoga Michel Platini najavio kako će od ožujka 2012. god. primjenjivati nova pravila na 53 najbolje europske lige, koja će sprječavati da klubovi uzastopce sezonu za sezonu troše više nego zarađuju.

Osim toga, u izvješću studije isplativosti u nogometu potpredsjednika A.T. Kearneya, jedne od vodećih menadžerskih i konzultantskih tvrtki Juergen Rothenbuecher navodi :”Ukoliko bi poslovale kao normalne tvrtke, lige u Španjolskoj, Engleskoj i Italiji bankrotirale bi u roku od dvije godine” osvrćući se na ogromna i nerealna primanja određenih igrača. Autor navodi da trenutačni ekonomski sustav potiče “preinvestiranje” i rizično poslovanje u svrhu osvajanja trofeja. “Club owners seeking trophy glory, political capital, or the fulfillment of childhood dreams endanger clubs and leagues, the consultants said”mdash; “Vlasnici klubova žudeći za trofejima, političkim pokrićem, ili ispunjenjem dječačkih snova ugrožavaju klubove i lige”, napominje autor.

U svakom slučaju, kao najuspješniji klub već sedmu godinu za redom navodi se Real Madrid s rastom od 9% prihoda, odnosno iznosom od 41 mil euro;, a sveukupno 480 mil euro; prihoda te mu nedostaje još jedna godina kako bi dostigao Manchester United po broju uzastopnih vodećih mjesta. Po godišnjem rastu najuspješnija je FC Barcelona s 13% povećanja prihoda, odnosno 53 mil euro;, sveukupno 450 mil euro; prihoda.

Svi najuspješniji klubovi su iz “Lige petice”, a zastupljenost po državama je sljedeća:

mdash; Engleska mdash; 6

mdash; Italija mdash; 5
mdash; Njemačka mdash; 4

mdash; Španjolska mdash; 3

mdash; Francuska mdash; 2

Prvi klub koji nije iz “Lige petice” je Benfica iz portugalske lige, a nalazi se na 21. mjestu te se pretpostavlja da će sljedeću godinu ući u prvih 20. Osim Benfice, od klubova van “Lige petice” u deset pratećih klubova nalazi se još i Ajax.

Šest od prvih dvadeset klubova nije nastupalo u Ligi prvaka (Liverpool, Manchester City, Juventus, Dortmund, Hamburger SV i Napoli), dok samo Hamburger SV nije nastupao ni u jednom UEFA natjecanju. Samo dva kluba među 20 najuspješnijih po financijskom kriteriju ostvarenih prihoda su ujedno i pobjednici nacionalnih nogometnih liga u sezoni 2010./2011., odnosno tri nacionalna prvaka iz “Lige petice” ne nalaze se među 20 najuspješnijih.

Zaključno revizorska kuća navodi kako treba poticati discipliniranu i odgovornu upravljačku strukturu, kao i upravljanje financijama, uz ulaganje u infrastrukturu i omladinski pogon.

Promatrajući preraspodjelu prihoda po kategorijama vidljivo je da prva tri kluba (Barcelona, Real Madrid i Manchester United) imaju najsličniju i najujednačeniju raspodjelu postotka po kategorijama. Karakteristično je za prikazane njemačke klubove da oko 50% prihoda ostvaruju kroz kategoriju “Marketinga”, pa je Borussia Dortmund najuspješniji klub po ostvarenju prihoda od “Marketinga” s 57%. Ujedno, ta kategorija je najmanje zastupljena kod Arsenala i Valencije s 20%. Engleski klubovi nemaju ujednačen kriterij po kojem bi se izdvojili. Međutim, najmanje razlike i najsličniji postotak je u ostvarivanju prihoda iz kategorije “TV prava”. Tv prava kao prihod su najzastupljenija kod talijanskih i francuskih klubova s preko 50% prihoda. Najuspješnija je Roma s čak 64% prihoda iz kategorije “TV prava”. Vidljivo je da i Valencia, od netalijanskih klubova ima također velik postotak (57%) ostvarenih prihoda iz “TV prava”. Najmanji postotak u kategoriji “TV prava” ostvaruju njemački nogometni klubovi na čelu s Hamburger SV s 21% prihoda. U kategoriji “Ulaznice i pretplate” najuspješniji je Arsenal s 40%, dok je najmanji postotak prihoda ostvario Juventus sa samo 8%. Talijanski i francuski klubovi imaju najmanji postotak zastupljenosti u kategoriji “Ulaznice i pretplate”. Kod ostalih klubova kreće se oko 20mdash;30% prihoda u kategoriji.

Od ostatka svijeta rast se očekuje u Brazilu, obzirom na rastuće gospodarstvo i nadolazeće svjetsko nogometno prvenstvo, te u Kini obzirom na, također rastuće gospodarstvo i financijska ulaganja u razvoj nogometa. Najveću posjetu, ukoliko izuzmemo Europu ostvaruje američka nogometna liga MLS s prosjekom od 17,872 po utakmici. Prosječna posjeta u najposjećenijim zapadnoeuropskim ligama od sezone 1991./1992. povećala se s 20,000 na današnjih 35,000, što je povećanje za više od 50% (Deloitte, 2012.).

Europa mdash; “ostatak”

Usporedbom ostatka Europe s klubovima iz zapadne Europe, odnosno “Lige petice”, po prihodima mogu se izdvojiti ruski klubovi s prosječnim prihodima od 38 mil euro; u klubovima iz gornjeg razreda. Ukrajinski prosjek je oko 15 mil euro; (Deloitte). Nadolazeće svjetsko prvenstvo u Ukrajini i Poljskoj može imati snažniji utjecaj na porast prihoda u skoroj budućnosti. Nizozemska, Turska i Rusija imaju najveći ukupni prihod kroz nogometne lige van “Liga petice”:

1. Nizozemska 420mil euro;
2. Turska 378mil euro;
3. Rusija 368mil euro;

Za usporedbu, Engleska ima 2.5 milijarde euro;, dok je Francuska “zadnja” s 1.07 milijarde euro; (Deloitte). Ukoliko zanemarimo financijsku stranu i usporedbu samo po UEFAmdash;inim koeficijentima, usporedbu europskih liga možemo gledati i kroz druge pokazatelje kao osvojene titule, prosjek golova po utakmicama, posjete itd. Vidljivo je da su i po tim kriterijima, ukupno gledajući najuspješniji klubovi iz “Liga petice”, osim u pojedinačnim slučajevima, kao titule (CL Portugal (4) i Nizozemska (6) u odnosu na Francusku (1)), postignuti golovi itd. Na toj ljestvici hrvatska liga zauzima 22. mjesto.

Ukoliko usporedimo sebe s južnom Europom (bez Mađarske, Rumunjske i sjeverno) zaostajemo za ligama čiji su klubovi u prošlosti bili daleko ispod kvalitete naših klubova. Usporedbom s ligama država bivše Jugoslavije (nedostaju Makedonija i Crna Gora) za sada smo na prvom mjestu. Iz srednje i istočne Europe iznad nas su Rusija, Ukrajina, Rumunjska, Češka i Bugarska, uz Grčku, Tursku, Izrael, kao i Cipar koji pokazuje znakove značajnijeg uspona.


Ukoliko se usporede klubovi, među najuspješnijih 50 klubova iz srednje i istočne Europe upadaju Dinamo Kijev, Crvena Zvezda, Spartak, Steaua, Sparta, Dinamo Zagreb, Ferencvaros, Partizan. Znakovito je da od velike četvorke iz bivše Jugoslavije nedostaje samo Hajduk koji po ovoj usporedbi zauzima 54 mjesto. Gledano po prosjeku postignutih golova, ističe se podatak kako NK Varaždin zauzima respektabilno 8. mjesto u Europi, ali je ujedno odigrao samo sedam sezona. Zanimljivosti radi, nalazi se netom iznad Barcelone.


tablice preuzete sa: http://comparetheleagues.com/


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter