Na sjednici Izvršnog odbora (IO) Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine održanoj u Zenici 13. prosinca 2014. godine izabran je nasljednik smijenjenog izbornika Safeta Sušića. Izbor je pao na legendu Željezničara i francuskog Sochuaxa, Mehmeda Baždarevića. Javnost u Bosni i Hercegovini imala je podijeljeno mišljenje prije samog izbora, a najveće simpatije za preuzimanje izborničke funkcije imali su Vahid Halilhodžić i Sergej Barbarez. Čelnici krovne kuće BH nogometa vješto su javnost manipulirali imenima spomenute dvojice, prije svega Vahida Halilhodžića, s kojim su i obavljeni preliminarni razgovori o preuzimanju reprezentacije. “Predstava” s Halilhodžićem poslužila je čelnim ljudima saveza za unutarnje dogovore jer je bilo jasno da ne postoji kandidat koji ima potrebnu podršku u složenom sistemu donošenja odluka u Izvršnom odboru saveza. Treba napomenuti da priželjkivani dvojac od strane javnosti, Halilhodžić mdash; Barbarez, nije ušao ni u uži izbor u procesu biranja izbornika.
Predsjednik saveza Elvedin Begić favorizirao je Faruka Hadžibegića te otvoreno unutar IO saveza lobirao za njega. Međutim, Hadžibegić nije imao prevelike šanse budući da članovi IO iz reda hrvatskog i srpskog naroda nisu bili zainteresirani ispuniti Begićevu želju i na izborničku poziciju postaviti njemu bliskog čovjeka. Tako je lista imena spominjanih u kontekstu izbora novog izbornika dan uoči samog izbora spala na tri imena: Milovan Rajevac, Mehmed Baždarević i Blaž Slišković. Neuspjeli pokušaj promoviranja Hadžibegića natjerao je prvog čovjeka saveza da se okrene drugom rješenju, a ono je bilo Blaž Slišković. Udružen sa svojim kolegom i potpredsjednikom saveza Ivanom Beusom, Begić nastoji osigurati podršku za Sliškovića te je dan uoči samog izbora promoviranje Sliškovića u pojedinim medijima bilo završena stvar.Blaž Slišković je još ranije bio na mjestu izbornika reprezentacije u najmračnijem periodu reprezentativnog nogometa Bosne i Hercegovine, koji je bio karakterističan po propasti jedne od najboljih generacija reprezentacije predvođene Sergejem Barbarezom. Ovaj period je specifičan i po kriminalnom poslovanju saveza, za što su bivši generalni tajnik saveza Munib Ušanović i njegov prvi pomoćnik osuđeni na po četiri godine zatvora zbog utaje poreza. Sliškoviću, koji je u to vrijeme bio izbornik, mnogi zamjeraju što je dopustio petljanje u svoj rad, te praktički bio prisiljen dopustiti defiliranje kroz reprezentaciju mnogih nogometaša koji su se preko reprezentacije prodavali. Sliškovićev neuspjeli mandat u reprezentaciji je njegova najveća trenerska referenca te je sasvim logično pitanje o Begićevom inzistiranju na Sliškovićevoj promociji u izbornika pored niza stručnijih kandidata. S pravom se bosanskomdash;hercegovačka javnost može zapitati postoji li razlika između sadašnje garniture ljudi u savezu i već spomenutih osuđenih kriminalaca, s obzirom na to da je i sadašnji prvi čovjek BH nogometa suočen sa optužnicama za višemilijunske malverzacije u “aferi Aerodrom”. Nije li istraga Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) o malverzacijama vezanim za putovanje reprezentacije na Svjetsko prvenstvo u Brazil i delegacije koja ju je pratila još je jedan dokaz da se u savezu, osim imena koji isti vode, nije ništa promijenilo u odnosu na raniji period?
Ipak, na samoj sjednici nije sve krenulo po zamisli prvog čovjeka saveza jer je dio članova IOmdash;a iz reda bošnjačkog naroda smatrao da na poziciju izbornika treba postaviti čovjeka iz njihovog konstitutivnog naroda, a to je Mehmed Baždarević. U prvoj rundi glasovanja Baždarević je dobio 7 glasova, Blaž Slišković 4 i Milovan Rajevac 4. U složenom procesu odlučivanja IOmdash;a nogometnog saveza potrebno je 12 od 15 glasova za potvrđivanje ovakve odluke. Razlog zašto je za donošenje odluke potrebno 12 od 15 glasova (80%) je taj što u Izvršnom odboru sjedi po pet članova iz svakog naroda, pa se na ovaj način garantira da ni jedan narod ne može biti povlašten, dakle za odluku moraju glasovati dva naroda u cijelosti (10) i bar trećina onog trećeg (2 od 5).
Članovi IOmdash;a iz reda srpskog naroda odriču se podrške Rajevcu te daju podršku Baždareviću u namjeri da učvrste svoju poziciju u izboru izbornika mlade reprezentacije te biranja prvog pomoćnika A tima. U ponovljenom glasanju Baždarević dobiva podršku, a čelnici saveza se trude ovakvu odluku duboko podijeljenog saveza u javnosti prikazati jednoglasnom.
Baždarević je u svojoj trenerskoj karijeri vodio francuske klubove Istres, Grenoble (koji je promovirao u prvi rang francuskog nogometa), Sochuax u kojem je proveo i dobar dio igračke karijere. Popularni “Meša” radio je još u Tunisu i Kataru. S tuniskim Etolle du Sahel igrao je finale Afričke lige prvaka.
Tako je u izboru izbornika nacionalnog tima kriterij stručnosti bio potpuno zanemaren, a Baždarevićev izbor postao stvar kompromisa. Ipak, izbor popularnog “Meše” se na kraju čitave farse čini kao pristojno rješenje s obzirom na kvalitete protukandidata koji su pretendirali na njegovo mjesto. Izbor Baždarevićevih pomoćnika također se provodi po dobro uštimanoj shemi kombinacije kompromisa i podobnih kadrova po nacionalnoj strukturi. Jedan od Baždarevićevih pomoćnika bit će Dragan Perić, dosadašnji član stručnog stožera mlade reprezentacije, što je pored vođenja mostarskog Zrinjskog njegova najveća trenerska referenca. Ali ima Perić najvažniju referencu za ovu primamljivu poziciju i nastavak rada u reprezentativnim selekcijama, a to je prijateljstvo s jednim od prvih ljudi saveza, Ivanom Beusom.
Da kriteriji stručnosti i sposobnosti nisu na prvom mjestu u popunjavanju stručnog stožera jasno je i nakon izbora prvog Baždarevićevog pomoćnika. Više od mjesec dana bilo je potrebno Nogometnom savezu Republike Srpske da predloži čovjeka na ovu funkciju, a izbor je pao na Igora Jankovića, koji je velika nepoznanica široj nogometnoj javnosti u Bosni i Hercegovini. Najveći Jankovićev trenerski domet je vođenje “drugoligaša” (Prva liga Republike Srpske) Kozare iz Bosanske Gradiške. Međutim, tu se priča ne završava kada je u pitanju kompletiranje stručnog stožera s obzirom na to da je sljedeći kamen spoticanja izbor trenera golmana koje je ostalo upražnjeno. Njegovo ime će vjerojatno biti poznato kada se čelni ljudi BH nogometa dogovore koje nacionalisti bi trebao biti ili kojem lobiju pripadati.
Hoće li Baždarević uspjeti sklopiti pobjednički tim ljudi sastavljen kombinacijom kompromisa, podobnosti i zadovoljavanja nacionalne strukture, ostaje za vidjeti. Bosna i Hercegovina je država u kojoj se moraju poštovati prava i zastupljenost svih naroda u svim segmentima društva, pa tako i u sportu. Balans između zadovoljavanja nacionalnih kriterija i stručnih kvaliteta nužno je riješiti odgovarajućim modelom i formulom za dobrobit sporta i stvaranja temelja za vrhunske rezultate, inače napretka nema.
Enis Brigić
