Search
Close this search box.

Analiza utakmice Čile-Australija 3:1

Nakon genijalnog otvaranja grupe, na red je došao susret Čileanaca i Australije, smještenih u “skupinu smrti”. Očekivanja su pomalo splasnula, a nakon ovakve predstave iz utakmice ranije dojma sam da je utakmica pala potpuno u drugi plan. Apsolutno nezasluženo, jer mogli smo vidjeti nogomet koji je varirao od jako kvalitetnog do paničnog, međutim, nitko ne može reći da je utakmica bila dosadna.

Početne postavke su bile ovakve:

Dilema u medijima je bila hoće li Čile krenuti s 3-5-2 ili će postaviti 2 stopera i 2 beka u 4-4-2. Sampaoli se odlučio za drugu opciju. U pripremi utakmice predvidio je povučenu i suzdržanu Australiju, te je tek oporavljenom Vidalu umjesto čuvanja leđa dodatnim stoperom dodao igrača kraj njega da mu pomaže u presingu i pokrivanju. Po ustaljenim principima Sampaoli je poslao izrazito napaljenu ekipu koja je od prve minute udarila visok tempo i jak ritam kojeg održavaju svojim zaštitnim znakom: presingom.

Prvih 20-ak minuti bilo je obilježeno zaista nevjerojatnim presingom gdje Čile jednostavno nije dozvolio nimalo vremena na lopti za Australce, tako da su posjed imali gotovo neprekidno.

Međutim, posjed nije jednako tiki-taka kako obično imamo prilike slušati/čitati. Njihov posjed je bio iznimno proaktivan, svakim dodavanjem se pokušavalo doći naprijed, što prije i što bliže golu. Takva kombinacija posjeda, sitnog veza u dodavanju, otvaranja i rotiranja kombiniranog s visokim tempom, presingom i okomitošću jednostavno je nezapamćena i nemoguće se ne zaljubiti u takav sustav igre. Tako i ja otvoreno priznajem da sam i prije prvenstva simpatizirao Čile daleko najviše od svih reprezentacija.

U tih prvih 15-ak minuta napadačka shema se sastoji od nekoliko dodavanja u sredini da se obrana skupi, nakon čega slijedi slanje dijagonala u vidu dugih lopti na beka Australije kojeg napada bek, najčešće lijevo gdje je Isla. Obično bi se događalo da iako fizički jači bek Australije stoji statično i očekuje loptu, dok Isla koristi 20-ak metara prostora ispred sebe za zalet i tako napada i loptu i beka, te često uzima te duele. Nakon toga se ulazi sa strane u kazneni prostor, te šalje povratnu loptu u sredinu koju napadaju minimalno 3 napadača pojačani jednim a nerijetko i 2 veznjaka. Kad napadate s tolikim brojem ljudi normalno je da se mjesto negdje mora otvoriti. Tako pada i prvi gol, nakon gužve u šesnaestercu, najbolje se snašao Alexis Sanchez i sa peterca pogađa za vodstvo.

Tek minutu-dvije nakon gola, još grogirani protivnik nakon lijepe kombinacije kroz sredinu kapitulira još jednom. Veznjaci su izmjenili 2 dupla pasa, po loptu se spustio Alexis i Valdivia njegovu idealnu asistenciju zakucava u mrežu.

Nakon tog povećanog vodstva Čileanci pokušaje uglavnom temelje na pass and move filozofiji. Obično se nakon par dodavanja kroz sredinu ili Sanchez ili Valdivia spuštaju u prostor između linija i distribuiraju loptu prema krilu ili se priključuju napadu na krilu tako pokušavajući stvoriti situaciju na krilu 3v2. Ponovo i u ovoj akciji ideja za završavanje je ista, ulazak u kazneni prostor sa strane i povratne prizemne lopte u sredinu na koju može reagirati nekoliko igrača s obzirom da u završnicu kako smo napomenuli, dolazi gotovo pola ekipe.

Australija se planirala obraniti s dvostrukim blokom ispred svojih vrata, ali poprilično pasivno i mlako ulaze u linije dodavanja te ostavljaju previše prostora među linijama. Osim toga dozvoljavaju da ih Čile overlapom razvuče i ostavljaju bekove jako široko, gotovo u situacijama 1 na 1. Tako primaju oba gola.

Posjed je rijetkost, što mogu zahvaliti spomenutom presingu Čileanaca. Jedina opcija kako mogu ugroziti vrata Brava su kontre ili gađanje Tima Cahilla dugim loptama. Međutim, prvih 20-ak minuti,Čile je fantastičan, ne ostavljaju niti toliko prostora da se uputi centaršut prema naprijed.

No nakon 20-ak minuta Čile nekarakteristično za njih spušta tempo igre. Ne povlače se, ostaju na istim mehanizmima, ali tempo je spušten što uzrokuje da se ekipa razvlači, a presing staje. No ekipa nije ništa defanzivnija, dapače, nude šanse Australicima. No ipak s obzirom koliko mjesta ostavljaju, Čile čak i dobro kontrolira Australsku tranziciju, ponajprije jer Klokani i nemaju neki dobar plan što odigrati s loptom. Uglavnom se radi o brzom prijenosu ne bi li preko lijevog krila napravili višak ili iskoristili ofenzivnog Islu. Problem je što Oar nema kvalitetan dribling da 1 na 1 stvori višak (uglavnom ide na snagu i pretrčavanje), a i fali mu opcija za dodavanje, tako da ga Čileanci bez problema udvoje. I ostale varijante tranzicije nemaju temelje. Cahill je izoliran te ga mogu samo gađati dugim loptama da iskoriste “nizinu” stopera, Bresciano uvijek ima čuvara blizu, Njega bi morali bolje iskoristiti jer obzirom na profil on bi praktički jedini u ekipi mogao biti dobar ”okidač” kontri. Za tu ulogu bi trebao biti aktivniji, spuštat se više po loptu i bolje “bježati” svojem čuvaru.

Kako tempo pada, tako Australci dolaze do smanjenja rezultata, ubačaj pogađa Cahilla u trepavicu i on daje gol. Nakon toga Australci koriste provjereni model iz svih pozicaja gađaju Cahilla u petercu Čilea, tako da nas je udrio flashback na Viduku i njegovu igru. Kako bek mora pomoći stoperu ispratiti Cahilla koji izgleda premoćan iza njihovih leđa se šulja Bresciano koji ne koristi par šansi.

Momentum lagano prelazi na stranu Australije i Čile živi opasno. Međutim u tim minutama jednostavno ne postoji mnogo toga za analizu, utakmica se pretvara u nekontrolirano seljakanje od jednog kaznenog do drugog, i jedni i drugi na svoj karakteristični način dolaze u šanse, međutim ne realiziraju to sve do sudačke nadoknade i gola nakon odbijanca za 3:1.

Nakon odličnog početka Čile je umalo koštao Bielsino učenje i ne smanjivanje rizika u igri. Nastavili su igrati bolesno ofanzivno i iako su imali vodstvo gol je visio u zrako, međutim Sampaoli se nije odlučio za zamjenu. Čak i one zamjene koje je povukao su bile zakašnjele. Stoji argument da u kadru ima nedovoljno spremnog Vidala koji je van natjecateljskog ritma, a njima znači nevjerojatno mnogo, kao i to da na klupi nemaju holdera koji moće odgovoriti ovim potrebama. No međutim trebao je možda onda staviti dodatnog stopera koji će pomoći u skoku, koji je bio kritičan, ali i osloboditi bekove za ponovni doprinos napadu. Danas je “proša lišo” no međutim ozbiljni protivnik će kazniti nonšalantnosti u obrani i nedostatak opcija napadačkoj tranziciji. Čile je obožavan zbog te fanatične neprilagodljivosti, međutim jako brzo će takav pristup ih koštati. Možda čak i prolaska skupine.

S druge strane Australija je za svoju kvalitetu i potencijal odigrala jako solidnu utakmicu u kojoj je uz malo sreće i uhvatit bod ili sva tri. Za iskorak je nedostajao jedan igrač sredine za simirvanje posjeda, ali i bolje organizirana kontra i polukontra. Bolje organizirana kontra u smislu boljeg otvaranja prostora i dodatnog igrača koji će ju nositi je vjerojatno ono što je presudilo da je Čile izašao kao pobjednik. Iskreno, nisam tužan zbog takvog raspleta, a Čileu želim sve najbolje u daljnjoj fazi turnira, barem prolaz skupine.

Mihovil Topić, GPB


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter