Je li došlo vrijeme da se Hajduk suoči sa svojom prošlošću i grijesima bivših uprava? Da napravi analizu svih otvorenih sudskih sporove, te napravi dogovor s vjerovnicima oko razumnih isplata dugovanja u onima sporovima koje će izgubiti?
Možda treba iskoristiti trenutak za rasvjetljavanje događanja o kojima “svi sve znaju”, ali niti jedan sud još nije dokazao ičiju krivnju mdash; osim Hajdukove. Zar je stvarno moguće da već godinama Hajdukovi odvjetnici rijetko dobijaju sudske sporove, te da se nitko nesjećakada je zadnji put Hajduk tužio nekog?. Umjesto tužbi upravo je Majstor s mora stalno onaj koji se brani (i često gubi). Moguće da je tome tako jer se Hajduk svih ovih godina pouzdavao u policiju, državne tužitelje i institucije pravne države. U teškojfinancijskojsituaciji i s novim Nadzornim odborom koji štiti leđa možda jesazrelovrijeme da službeni Hajduk angažira odvjetnike koji će pročešljati sve dostupne papire, ugovore i anekse? Pronađena saznanja o sumnjivim rabotama, osim prijave institucijama, bi trebao i sam utužiti i zatražiti povrat novca od odgovornih pojedinaca. Uostalom same tužbe koje Hajduk pravomočno gubi bude opravdanu sumnju da je netko nesavjesno radio svoj posao. Čak je i samo preoblikovanje na osnovu neplaćenih poreznih dugova državi svojevrsni dokaz da bivše uprave (postavljene od te iste države), u najboljem slučaju, nisu plaćale porez (što je samo po sebi kažnjivo i dovoljno da se od njih zatraži, eventualna, kaznena odgovornost za nesavjesno poslovanje, te da Hajduk pokuša vratiti izgubljenu i neostvarenu dobiti).
Kada će više lovina postati lovac?
Upravo slučaj Mornar možda bude afera s kojom će javnost otkriti sve mračne detalje poslovanja Hajduka zadnjih 15mdash;ak godina. Priča o transferu Ivice Mornara iz 1996. u Sevillu (i Hibića) ovih dana dobila je jedan od svojih zadnjih poglavlja mdash; Hajduk je dužan isplatiti A.F.I.S.A. agenciji proviziju za navedene transfere. Stoga smo pokušali rekonstruirati tijek novca (iz informacija objavljenih u novinama koji ne moraju odgovarati istini) i popisati najvažnije događaje afere Mornar.
kronologija:
- U međuvremenu se pojavljuje aneks ugovora o transferu na dodatnih 500.000,00$ koje je Hajduk dužan isplatiti menađerskoj agenciji A.F.I.S.A. za posredovanje. Taj novac, pod nerazjašnjenim okolnostima, umjesto u menađerskoj agenciji nestaje u Klagenfurtu.
- Zbog neisplate A.F.I.S.A. 1999. pokreće tužbu za navedeni iznos (i dio od Hibića, ali on nije dio ovog teksta).Zanimljivo da je u procesu za AFISAmdash;u u njihovu korist svjedočio upravo bivši predsjednik Vedran Rožić.
Dosta otvorenih pitanja ostavlja bezgraničan prostor za spekulacije. Prema pročitanom najveći je problem u napravljenom aneksu i razlozima zašto je uopće odvojen od glavnog ugovora o transferu. Sumnju još više pobuđuje činjenica da je baš taj novac na koncu i nestao.
Zaključak iz dostupnih informacija je da se Mornar uopće ne može (i nije mogao) naplatiti od iznosa iz aneksa. Sa zadnjom presudom kontra Hajduka je dokazano da je novac iz aneksa ustvari agencijska provizija i samim time nije Hajdukov dio kolača koji se s igračem dijelio “fiftymdash;fifty”. Ostaje upitno kako je Mornar prvotno dokazao da je to novac kojeg je Hajduk “sakrio” i tim dokazom tražio isplatu svog dijela (te prijetio stečajem). Uostalom ako je Mornaru i Krki pošlo za rukom dokazati da to nije agencijska provizija kako to Hajduk nije uspio dokazati u nastavku svog spora sa španjolskom agencijom?
