Dinamo’s school of economics and management

Foto: gnkdinamo.hr

Dinamo’s school of economics and management

Autor: Ivan Prekratić/21. prosinca 2016./Kategorije: naslovna, domaći nogomet, Klubovi, GNK Dinamo, financijski izvještaji i analize


"Tri kurtona, skoro dvadeset kuna,
zbrajam dok joj ljubim vrat.
Plus piće u gradu,
i dvije kutije pljuge..."


Ovih nekoliko stihova "Hladnog piva" sadrži detaljnije, preciznije i konkretnije financijsko planiranje nego cjelokupan godišnji financijski plan GNK Dinamo Zagreb za 2017. godinu, a tema pjesme uopće nisu financije već seksualne frustracije Mile Kekina (ili nekog izmišljenog lika o kojem pjeva). 

Kakve tek frustracije muče Dinamove skupštinare (napomena: autor teksta nije poremećeni manijak koji u slobodno vrijeme promišlja o seksualnosti gospode u poznim godinama, ali analiza "mlohave čune" se naprosto nameće kao logičan nastavak teksta i zdravorazumsko pitanje) kad oni na godišnjoj skupštini, od svih gorućih pitanja u svezi glede poslovanja i rada najuspješnijeg hrvatskog kluba, uspiju postaviti jedno jedino pitanje koje glasi: "zašto smo prodali Franka Andrijaševića?".

Franko. Andrijašević. To je to. Tu se lome koplja.

Možete li vjerovati da nikoga od 80 skupštinara, koliko ih ima u Dinamu, i koji bi trebali biti najviši organ upravljanja i odlučivanja u klubu, nije zanimalo baš ništa drugo? Vodiš biznis od 30 milijuna eura, a ništa te ne zanima?

Optužnice protiv Uprave (i savjetnika) društva? Nebitno.
Medijsko razvlačenje raznih ugovora sa off-shore poduzećima? Nebitno.
Moguće nelegalno izvlačenje novaca iz kluba? Nebitno.
Povezanost sa nekakvim sumnjivim tipovima (Andy Bara, Čoja, Alka)? Nebitno.

Ako je to previše komplicirano, idemo na jednostavnija pitanja. Zašto smo prodali 3 vrhunska igrača za 30 milja eura, a kupili 2 osrednja i ozlijeđena igrača za 3 milje eura? Kakvo je to operativno poslovanje kad iz godine u godinu prodajemo sve što valja, a reinvestiramo jako malo ili ništa? Ma nebitno. 

Bili smo prvaci, bili smo u Ligi prvaka. I imamo savršen financijski plan za narednu godinu!

Papir. A4. Prihod = 227.900.000 kn. Rashod = 227.900.000 kn. Amen. Sve jasno. To je plan i program GNK Dinamo Zagreb za 2017. godinu. Tko, koga, gdje, kada i zašto - ne piše. Uostalom, zašto i bi, kad očito nikoga (tko je relevantan) nije briga. 

Najprije, potrebno je istaknuti kako je Dinamo neprofitna organizacija koja je dužna objaviti financijski plan za narednu godinu. Osnova izvještavanja i planiranja za neprofitne udruge (kao i za sam državni proračun) jest balans, odnosno jednakost prihoda i rashoda, budući da takvi subjekti ne posluju sa ciljem ostvarivanja i isplaćivanja dobiti, nego unapređenja svog djelovanja i ostvarenja ne-financijskih koristi za zajednicu.
U tom pogledu (balansa), Dinamo je odradio svoju zadaću. No, apsolutno je smiješan i potpuno amaterski način na koji je financijsko planiranje odrađeno i prikazano.

Dinamo nije stvoren danas. Dinamo posluje godinama i kroz te godine su stvoreni viškovi ili manjkovi prihoda, te su iskazani kroz financijske izvještaje. To je osnova za planiranje budućeg poslovanja i od te brojke se kreće. Konkretno, Dinamo je na kraju 2015. godine imao 1,4 milijuna kuna manjkova. Kroz 2016. godinu (koja je bila financijski iznimno "plodna") vjerojatno su stvoreni viškovi prihoda nad rashodima. U tom pogledu, planiranje savršenog balansa u 2017. godini je matematički opravdano, ali logički i poslovno nije. Kao što je rečeno, cilj neprofitne organizacije nije zadržavanje dobiti, nego iskorištavanje iste za poboljšanje rada i rezultata. Ako je situacija obrnuta (ostvaren gubitak, odnosno manjak), tada je također nelogično i nerazumno planirati balans prihoda i rashoda, nego je potrebno težiti smanjenju deficita.

Financijske gurue iz Dinama to ne zanima, oni udare A = B i sve je super. Svoj posao odrađuju toliko šarlatanski da se nisu udostojali napraviti čak ni osnovnu razradu kod planiranja proračuna. Poželjno je prikazati barem dva stupca, ostvareno (u tekućem/prošlom razdoblju) i planirano (u budućem), te zatim iskazati iznose po osnovnim vrstama prihoda i rashoda. Kod planiranja kućnog budžeta morate staviti barem 10 brojki na papir (s jedne strane plaća, s druge struja, voda, plin, hrana...), ali kod planiranja godišnjeg proračuna firme koja vrti cca 30 milijuna eura, očigledno ne morate. I što je najbolje, nitko vas ništa ne pita, a novinari misle kako ste super planer.

Malo je konkretnih brojki na koje se možemo osvrnuti (točnije - samo je jedna), no i to je dovoljno za razjasniti neke stvari. Gospodin Svetina je rekao da je planirani prihod od 227.900.000 kn "već ostvaren temeljem situacija koje su se dogodile u prethodnim periodima". Zanimljiva, ali i malo nejasna izjava, koja bi djelomično mogla biti točna, ali u potpunosti sigurno ne.

Moguće je da Dinamo prihode od UEFA-e iskazuje kroz nogometnu sezonu, a ne kalendarsku godinu. Time bi se prihod od ovogodišnje Lige prvaka rasporedio na drugu polovicu 2016. godine i prvu polovicu 2017. godine. Također, moguće je da klub ove prihode priznaje u momentu kada novac stvarno bude uplaćen (tzv. nerecipročni prihodi). Na taj način se priznaju prihodi od donacija i članarina, odnosno svi prihodi koji nisu vezani uz nastanak recipročnog događaja (kao što je isporuka robe). Ipak, mišljenja smo kako bi ispravno bilo knjižiti prihod od direktnih prihoda UEFA-e (npr. plasman u skupine Lige prvaka, pobjeda u skupini itd.) neovisno o novčanom tijeku, u momentu kada događaj nastane, budući da se može točno izmjeriti iznos naknade koju je UEFA dužna isplatiti, dok bi neke indirektne prihode (novac od TV prava, marketinga) bilo moguće "rastegnuti" kroz više obračunskih razdoblja. Iz šturih financijskih izvještaja, čini se da Dinamo tako i postupa, jer je u 2015. godini iskazano 130 milijuna kuna prihoda za nastup u Ligi prvaka, što je ukupan iznos kojeg je UEFA dužna isplatiti prema propozicijama natjecanja. U skladu s time, u 2016. godini će biti knjižen prihod od ovogodišnjeg plasmana u Ligu prvaka, dok će prihod za 2017. godinu ovisiti o novim ljetnim pohodima kroz kvalifikacije, i definitivno se ne može sa sigurnošću prognozirati.

S druge strane, situacija sa prodajom igrača (ili bilo koje druge vrste imovine, robe) je jasna. Prihod se mora iskazati u razdoblju kada je nastala prodaja. Ovdje je bitno razdvojiti događaj kupoprodaje od naplate. Nezavisno kada i kako će igrač/roba/usluga biti naplaćeni, cjelokupan iznos prodaje knjiži se odmah u razdoblju kada je prodaja/isporuka nastala. Često novinari, a i sami čelnici klubova, namjerno ili iz neznanja, javno pričaju i pišu kako će klub uprihoditi toliko i toliko u narednim godinama od nekog transfera, što je pogrešno. Nije moguće ostvariti prihod u 2016. godini od imovine (recimo, bagera) kojeg si prodao 2015. godine. Kako ćeš zaraditi/uprihoditi nešto sa bagerom danas, ako si ga prodao jučer? Moguće je samo naplatiti tu prodaju, što će poboljšati novčani tok poduzeća, te osigurati sredstva za podmirenje dugova, tekućih troškova ili služiti za investiranje u novu imovinu.

U tom pogledu, Dinamo je sve prihode po izlaznim transferima morao iskazati u razdobljima kada su transferi odrađeni, a prihode za 2017. godinu ne može točno planirati, osim ako već sada točna zna kada i za koliko novaca će prodati pojedine igrače (odnosno, ako već postoje usmeni i pismeni dogovori o transferima).

Na stranu tehnikalije, sam proces planiranja proračuna u Dinamu je veoma nezahvalan i težak (čak i uz najbolju namjeru i trud, što definitivno nije slučaj u klubu). Očito je da u narednoj godini Dinamo cilja ulazak u Ligu prvaka (cca 15-17 mil. EUR) i prodaju igrača za barem 10 milijuna EUR. Kada 90% prihoda dolazi iz nesigurnih izvora kao što su nagrade UEFA-e (sve ovisi od 2 utakmice u kolovozu) i transferi (koji mogu značajno varirati u iznosima, a mogu i propasti), problematično je planiranje rashoda i postizanje balansa na godišnjoj razini. Naravno, frajeri iz kluba ne zamaraju se detaljima. Udreš ukupnu cifru od čuture, nisi lud da analitički razrađuješ svaku stavku.

Uostalom, zašto i bi? Činjenice govore same za sebe.

  • Prvaci smo 11 godina. Kontinuitet u Europi.
  • Kad imamo za prodati - prodamo, kad nemamo - zajmimo. 
  • Import-export otvoren 24-7, menadžeri od Kazahstana do Malte jedu nam iz ruke.
  • Osnovno pravilo biznisa je da nema pravila, sve kombinacije igraju.

Tako šampioni rade izvještaje. Detaljne analize i proračunske tablice su za luzere.

Ivan Prekratić

 

Tags:
U slučaju da komentatori promiču govor mržnje ili vrijeđaju druge korisnike, komentiranje ispod tekstova bit će onemogućeno, a prekršitelji će biti prijavljeni policiji.Poželjno je da komentari budu vezani uz temu teksta koji se komentira. Pretjerano skretanje s teme u komentarima bit će podložno moderiranju i/ili brisanju.
Mi koristimo kolačiće (cookies) kako bismo osigurali pravilan rad naše web-stranice za sakupljanje statističkih podataka i u marketinške svrhe.
Korištenjem ove web stranice pristajete na njihovu uporabu.

Oglasite se