Uvod
U samom uvodu ovog teksta, važno je naglasiti da je za svaki konkretan slučaj bitno saznanje o tome što su stranke točno ugovorile, dakle sadržaj samog Ugovora o radu. Ovisno o sadržaju prava i obveza koja proizlaze iz Ugovora, može se na konkretan način raspravljati o načinu prestanka svakog pojedinog Ugovora.
Bez tih saznjanja, možemo samo teoretski iznijeti par mogućih situacija i uputiti na primjenu odgovarajućih zakonskih odredbi.
Kao što i sam naslov govori, u ovom tekstu ću na što jednostavniji način pokušat objasniti način prestanka radnog odnosa člana uprave trgovačkog društva, pod pretpostavkom da kao član uprave tog društva ima skopljen Ugovor o radu sa svojim poslodavcem (a ne primjerice menadžerski ugovor ili na neki drugi način reguliran svoj odnos).
Važeći zakonski propisi
U pogledu radnog prava mjerodavan je Zakon o radu (N.N.149/09, 61/11)koji uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno.
Nadalje, odredbom članka 2. stavka 3. Zakona o radu, propisano je kako fizička osoba koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu prema posebnom Zakonu pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.
To znači da ove osobe mogu svoj rad obavljati u ugovornom radnom odnosu, ali se isto tako njihov pravni status u kojem oni upravljaju, vode i odlučuju o poslovanju može urediti i nekom drugom vrstom ugovornog odnosa koja je različita od ugovora o radu u kojem bi te osobe bile radnici u radnom odnosu kod poslodavca (primjer takvog drugog ugovornog odnosa je menadžerski ugovor, s kojim se nećemo sada baviti).
S jedne strane, ove osobe su ovlaštene da samostalno ili zajedno vode poslove nekog društva, a koji status su stekli upisom u sudski registar kod nadležnog Trgovačkog suda temeljem odluke o imenovanju od strane nadležnog organa sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima ili nekog drugog posebnog zakona.
S druge strane, da bi mogli utvrditi njihova prava i obveze u radno mdash; pravnom pogledu potrebno je utvrditi da li imaju zasnovan Ugovor o radu sa poslodavcem (ili je njihov ugovorni odnos drugačiji).
S obzirom na naslov teme, polazimo od pretpostavke da su fizičke osobe koje kao članovi uprave, izvršni direktori ili u drugom svojstvu prema posebnom Zakonu pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno ovlašteni voditi poslove poslodavca, kao radnici u radnom odnosu koji obavljaju određene poslove za poslodavca.
Ali čak i kada su njihova prava i obveze uređene Ugovorom o radu temeljem kojeg se zasniva radni odnos, na te osobe se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu koje se odnose na prestanak Ugovora o radu.
Razlog tome je vjerojatno činjenica da se prava ovih osoba čak i ako su uređena Ugovorom o radu, u pravili su određena u većem opsegu od prava drugih radnika .
Prestanak Ugovora o radu člana uprave
Ako se na način prestanka njihovog radnog odnosa ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, postavlja se pitanje načina prestanka Ugovora o radu tih osoba.
Odgovor na to pitanje daju nam odredbe članka 6.stavka 4. Zakona o radu kojima je određeno da se na sklapanje, valjanost, prestanak i druga pitanja u svezi s Ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim Zakonon, primjenjuju u skladu s naravi tog Ugovora opći propisi obveznog prava.
Znači, za prestanak Ugovora o radu člana uprave trgovačkog društva mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima pa su načini prestanka Ugovora: smrt fizičke osobe, istek vremena na koji je ugovor sklopljen, sporazum ugovornih strana te otkaz ugovora.
Naravno, najzanimljiviji način prestanka Ugovora je otkaz pa ćemo u tom pravcu i nastaviti.
Otkaz Ugovora o radu
Otkaz Ugovora o radu primjerice članu Uprave je prema tome moguć, ali ne kao otkaz temeljem Zakona o radu, već temeljem Zakona o obveznim odnosima.
Odredbama članka 212. Zakona o obveznim odnosima propisano je da ako trajanje obveznog odnosa nije određeno (znači govorimo o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme), svaka strana ga može prekinuti otkazom. Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. Otkaz se može dati u svako doba, osim u nevrijeme.
Ugovor o radu će prestati nakon proteka otkaznog roka koji je određen samim Ugovorom, a ako nije određen Ugovorom onda protekom roka određenog zakonom, odnosno istekom primjerenog roka. Ugovorne strane mogu ugovoriti i da će Ugovor prestati samom dostavom otkaza (bez otkaznog roka) ako za određeni slučaj zakon ne naređuje nešto drugo.
Ovdje je važno naglasiti da ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, on se ne može otkazati osim ako stranke nisu tu mogućnosti izrijekom predvidile.
Opoziv člana uprave i prestanak radnog odnosa
Nadalje, važno pitanje je i što u slučaju opoziva nekog člana uprave; da li to automatizmom dovodi do prestanke njegovog radnog odnosa.
Mogućnost spajanja otkaza Ugovora o radu sa opozivom imenovanja fizičkoj osobi koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu prema posebnom Zakonu pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno ovlaštena voditi poslove poslodavca je potrebno posebno ugovoriti (primjerice na način da se odredi da kod opoziva imenovanja automatizmom dolazi i do prestanka Ugovora o radu ili na način da sam opoziv predstavlja izričit razlog za otkaz Ugovora o radu).
Znači, ako nema ovakve klauzule u Ugovoru, opoziv imenovanja se ne poklapa sa prestankom radnog odnosa.
Postojanje Ugovora o radu i njegov opstanak nakon i nakon opoziva imenovanja kod društva kapitala ukazuju i odredbe članka 244. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima (cit. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednikakada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno iz neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojeg su oni sklopili sa društvom) i članka 424. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima (cit. članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave.Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno ovlašten i za opoziv njihova imenovanja. To nema utjecaja na pravo prava članova uprave iz Ugovora koje su oni sklopili s društvom.).
Razlog zbog kojeg opoziv člana ili predsjednika uprave ne dira u odredbe Ugovora kojeg je on sklopio sa društvom, kao što to nema ni utjecaja na njihova prava iz Ugovora koje su oni sklopili sa društvom nalazi se u činjenici što treba razlikovati upravljački status članova uprave ili predsjednika koji zastupaju društvo samostalno ili zajednički od ugovorno uređenja rada kod poslodavca.
Umjesto zaključka
1. Način prestanka Ugovora o radu člana uprave reguliran je odredbama Zakona o obveznim odnosima pa isti može prestati smrću fizičke osobe, protekom roka na koji je sklopljen, sporazumom stranaka i otkazom.
2.Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, ne može prestati otkazom ako stranke nisu izrijekom predvidile tu mogućnost.
3. Ako je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, on može prestati otkazom koji se može dati u svako doba, osim u nevrijeme.
4. U slučaju opoziva članova uprave društva, ne dolazi do prestanka radnog odnosa odnosno automatizmom ne prestaje i njihov Ugovor o radu.
5. Ugovor o radu člana uprave može prestati njegovim opozivom, samo ako je to posebno ugovoreno (na način da se odredi da kod opoziva imenovanja automatizmom dolazi i do prestanka Ugovora o radu ili na način da sam opoziv predstavlja izričit razlog za otkaz Ugovora o radu).
6. Opoziv sa mjesta člana uprave, ne dira u prava i obveze koje ta osoba ima prema Ugovoru o radu (primjerice, ne dira se u njegova primanja i sl).
o autoru:
OdvjetnikDamirGruićrođen je u Splitu 18.siječnja 1979.g. Nakon završene srednje škole upisao je Pravni fakultet u Splitu. Diplomirao je u srpnju 2002.g. Nakon završenog vojnog roka, preselio se u Zagreb gdje je u travnju 2003.g započeo sa obavljanjem vježbeničkog staža u odvjetničkom uredu. Nakon položenog pravosudnog ispita, vraća se u Split gdje u prosincu 2006.godine otvara vlastiti odvjetnički ured u kojem radi i danas. |