Search
Close this search box.

Zakon o radu (1): Prestanak ugovora o radu člana Uprave


Uvod

U samom uvodu ovog teksta, važno je naglasiti da je za svaki konkretan slučaj bitno saznanje o tome što su stranke točno ugovorile, dakle sadržaj samog Ugovora o radu. Ovisno o sadržaju prava i obveza koja proizlaze iz Ugovora, može se na konkretan način raspravljati o načinu prestanka svakog pojedinog Ugovora.

Bez tih saznjanja, možemo samo teoretski iznijeti par mogućih situacija i uputiti na primjenu odgovarajućih zakonskih odredbi.

Kao što i sam naslov govori, u ovom tekstu ću na što jednostavniji način pokušat objasniti način prestanka radnog odnosa člana uprave trgovačkog društva, pod pretpostavkom da kao član uprave tog društva ima skopljen Ugovor o radu sa svojim poslodavcem (a ne primjerice menadžerski ugovor ili na neki drugi način reguliran svoj odnos).

Važeći zakonski propisi

U pogledu radnog prava mjerodavan je Zakon o radu (N.N.149/09, 61/11)koji uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno.

Nadalje, odredbom članka 2. stavka 3. Zakona o radu, propisano je kako fizička osoba koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu prema posebnom Zakonu pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.

To znači da ove osobe mogu svoj rad obavljati u ugovornom radnom odnosu, ali se isto tako njihov pravni status u kojem oni upravljaju, vode i odlučuju o poslovanju može urediti i nekom drugom vrstom ugovornog odnosa koja je različita od ugovora o radu u kojem bi te osobe bile radnici u radnom odnosu kod poslodavca (primjer takvog drugog ugovornog odnosa je menadžerski ugovor, s kojim se nećemo sada baviti).

S jedne strane, ove osobe su ovlaštene da samostalno ili zajedno vode poslove nekog društva, a koji status su stekli upisom u sudski registar kod nadležnog Trgovačkog suda temeljem odluke o imenovanju od strane nadležnog organa sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima ili nekog drugog posebnog zakona.

S druge strane, da bi mogli utvrditi njihova prava i obveze u radno mdash; pravnom pogledu potrebno je utvrditi da li imaju zasnovan Ugovor o radu sa poslodavcem (ili je njihov ugovorni odnos drugačiji).

S obzirom na naslov teme, polazimo od pretpostavke da su fizičke osobe koje kao članovi uprave, izvršni direktori ili u drugom svojstvu prema posebnom Zakonu pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno ovlašteni voditi poslove poslodavca, kao radnici u radnom odnosu koji obavljaju određene poslove za poslodavca.

Ali čak i kada su njihova prava i obveze uređene Ugovorom o radu temeljem kojeg se zasniva radni odnos, na te osobe se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu koje se odnose na prestanak Ugovora o radu.

Razlog tome je vjerojatno činjenica da se prava ovih osoba čak i ako su uređena Ugovorom o radu, u pravili su određena u većem opsegu od prava drugih radnika .

Prestanak Ugovora o radu člana uprave

Ako se na način prestanka njihovog radnog odnosa ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, postavlja se pitanje načina prestanka Ugovora o radu tih osoba.

Odgovor na to pitanje daju nam odredbe članka 6.stavka 4. Zakona o radu kojima je određeno da se na sklapanje, valjanost, prestanak i druga pitanja u svezi s Ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim Zakonon, primjenjuju u skladu s naravi tog Ugovora opći propisi obveznog prava.

Znači, za prestanak Ugovora o radu člana uprave trgovačkog društva mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima pa su načini prestanka Ugovora: smrt fizičke osobe, istek vremena na koji je ugovor sklopljen, sporazum ugovornih strana te otkaz ugovora.

Naravno, najzanimljiviji način prestanka Ugovora je otkaz pa ćemo u tom pravcu i nastaviti.

Otkaz Ugovora o radu

Otkaz Ugovora o radu primjerice članu Uprave je prema tome moguć, ali ne kao otkaz temeljem Zakona o radu, već temeljem Zakona o obveznim odnosima.

Odredbama članka 212. Zakona o obveznim odnosima propisano je da ako trajanje obveznog odnosa nije određeno (znači govorimo o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme), svaka strana ga može prekinuti otkazom. Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. Otkaz se može dati u svako doba, osim u nevrijeme.

Ugovor o radu će prestati nakon proteka otkaznog roka koji je određen samim Ugovorom, a ako nije određen Ugovorom onda protekom roka određenog zakonom, odnosno istekom primjerenog roka. Ugovorne strane mogu ugovoriti i da će Ugovor prestati samom dostavom otkaza (bez otkaznog roka) ako za određeni slučaj zakon ne naređuje nešto drugo.

Ovdje je važno naglasiti da ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, on se ne može otkazati osim ako stranke nisu tu mogućnosti izrijekom predvidile.

Opoziv člana uprave i prestanak radnog odnosa

Nadalje, važno pitanje je i što u slučaju opoziva nekog člana uprave; da li to automatizmom dovodi do prestanke njegovog radnog odnosa.

Mogućnost spajanja otkaza Ugovora o radu sa opozivom imenovanja fizičkoj osobi koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu prema posebnom Zakonu pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno ovlaštena voditi poslove poslodavca je potrebno posebno ugovoriti (primjerice na način da se odredi da kod opoziva imenovanja automatizmom dolazi i do prestanka Ugovora o radu ili na način da sam opoziv predstavlja izričit razlog za otkaz Ugovora o radu).

Znači, ako nema ovakve klauzule u Ugovoru, opoziv imenovanja se ne poklapa sa prestankom radnog odnosa.

Postojanje Ugovora o radu i njegov opstanak nakon i nakon opoziva imenovanja kod društva kapitala ukazuju i odredbe članka 244. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima (cit. Nadzorni odbor može opozvati svoju odluku o imenovanju člana uprave ili njezina predsjednikakada za to postoji važan razlog. Važnim razlogom se smatra gruba povreda dužnosti, nesposobnost za uredno obavljanje poslova društva ili izglasavanje nepovjerenja u glavnoj skupštini društva, osim ako je to učinjeno iz neutemeljenih razloga. Opoziv je valjan dok se njegova nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opozivom člana ili predsjednika uprave ne dira se u odredbe ugovora kojeg su oni sklopili sa društvom) i članka 424. stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima (cit. članovi društva mogu svojom odlukom u svako doba opozvati članove uprave.Ako je društvenim ugovorom predviđeno da članove uprave imenuje nadzorni odbor, on je, nije li tim ugovorom drukčije određeno ovlašten i za opoziv njihova imenovanja. To nema utjecaja na pravo prava članova uprave iz Ugovora koje su oni sklopili s društvom.).

Razlog zbog kojeg opoziv člana ili predsjednika uprave ne dira u odredbe Ugovora kojeg je on sklopio sa društvom, kao što to nema ni utjecaja na njihova prava iz Ugovora koje su oni sklopili sa društvom nalazi se u činjenici što treba razlikovati upravljački status članova uprave ili predsjednika koji zastupaju društvo samostalno ili zajednički od ugovorno uređenja rada kod poslodavca.

Umjesto zaključka

1. Način prestanka Ugovora o radu člana uprave reguliran je odredbama Zakona o obveznim odnosima pa isti može prestati smrću fizičke osobe, protekom roka na koji je sklopljen, sporazumom stranaka i otkazom.

2.Ako je ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme, ne može prestati otkazom ako stranke nisu izrijekom predvidile tu mogućnost.

3. Ako je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme, on može prestati otkazom koji se može dati u svako doba, osim u nevrijeme.

4. U slučaju opoziva članova uprave društva, ne dolazi do prestanka radnog odnosa odnosno automatizmom ne prestaje i njihov Ugovor o radu.

5. Ugovor o radu člana uprave može prestati njegovim opozivom, samo ako je to posebno ugovoreno (na način da se odredi da kod opoziva imenovanja automatizmom dolazi i do prestanka Ugovora o radu ili na način da sam opoziv predstavlja izričit razlog za otkaz Ugovora o radu).

6. Opoziv sa mjesta člana uprave, ne dira u prava i obveze koje ta osoba ima prema Ugovoru o radu (primjerice, ne dira se u njegova primanja i sl).

o autoru:

OdvjetnikDamirGruićrođen je u Splitu 18.siječnja 1979.g. Nakon završene srednje škole upisao je Pravni fakultet u Splitu. Diplomirao je u srpnju 2002.g. Nakon završenog vojnog roka, preselio se u Zagreb gdje je u travnju 2003.g započeo sa obavljanjem vježbeničkog staža u odvjetničkom uredu. Nakon položenog pravosudnog ispita, vraća se u Split gdje u prosincu 2006.godine otvara vlastiti odvjetnički ured u kojem radi i danas.

Dugogodišnji je pretplatnik HNK Hajduka iz Splita (tribina sjever), a svojim znanjem i iskustvom već duži niz godina pruža pravnu pomoć KN Torcida te je pomogao i prilikom osnivanja i registriranja udruge Naš Hajduk, čiji je ujedno i član.

Kao predstavnik iz redova KN Torcida sudjelovao je u radu Povjerenstva za provođenje natječaja za izbor članova Nadzornog odbora HNK Hajduk š.d.d.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter