O ulozi volonterskih centara, njihovim aktivnostima, pomoći volonterima i organizatorima volontiranja kao i općenito o volonterstvu u Hrvatskoj razgovarali smo s Antonijom Matković iz “Udruge MI” iz Splita.
Možete li nam ukratko predstaviti “Udrugu MI”? Kad je osnovana, čime se točno bavi? U kojim je značajnijim projektima vezanim za volonterstvo sudjelovala?
Udruga „MI“ – Split osnovana je 1996. i od osnutka je djelovala te i dalje djeluje u 4 područja:
1) izvaninstitucionalne socijalne usluge za: izbjeglice i prognanike te osobe u riziku od suicida (poratno vrijeme, uz podršku AED-a, USAID-a i UNHCR-a) te za starije građane (program osiguravanja obroka i pomoći u kući za starije i nemoćne u suradnji s Gradom Splitom funkcionira danas u okviru socijalne ustanove MI – Centar za pomoć u kući koju je udruga osnovala, dok pod udrugom još djeluje program socijalizacije za starije građane – razne radionice, tečajevi i predavanja namijenjena starijim osobama),
2) razvoj zajednice: razvoj održivih zajednica u područjima pogođenima ratom (uskoro započinjemo u suradnji s manje razvijenim općinama i općinama od posebne državne skrbi provoditi 2 programa „Zaželi“ financirana sredstvima iz ESF), međusektorska lokalna suradnja,
3) razvoj volonterstva i civilnoga društva (program regionalnog volonterskog centra, program regionalnog razvoja civilnog društva i lokalne zajednice – STEP (pomoć udrugama i ustanovama u pripremi i provedbi projekata različitih donatora, savjetovanja i informiranja), djelovanje Zaklade „Kajo Dadić“ (nakon primitka privatne donacije od filantropa Kaje Dadića Udruga osniva Zakladu „Kajo Dadić“ koja godišnje stipendira nekoliko studenata slabijeg imovinskog statusa te radi na razvoju filantropije od Ličko-senjske do Dubrovačko-neretvanske županije, a uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva) i
4) socijalno poduzetništvo (informiranje i savjetovanje, vođenje socijalnog poduzeća „Zelena mreža d.o.o. – danas samo usluge, ne i proizvodnja).
Od 1996. do danas Udruga u kontinuitetu provodi projekte i višegodišnje programe financirane iz različitih izvora: UN organizacije (UNHCR, UNHCHR, IOM), Europski fondovi (CARDS 2002, 2003, 2004, EU za građane, Youth in Action, IPA I, IPA IV, IPA II, ESF), ambasade (SAD, Norveška, Nizozemska, Belgijska, Španjolska), nacionalna tijela (Ministarstva, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge Vlade RH), lokalne i regionalne jedinice samouprave (županija, grad), međunarodne organizacije (AED, USAID, MATRA, CARE int.).
Udruga „MI“ – Split program Volonterskog centra Split službeno provodi od 1998. godine, slijedom potrebe zajednice za sustavnim praćenjem volonterskog rada. Udruga „MI“ – Split je prva u RH počela s provedbom programa volonterskog centra i od tada kontinuirano radi na promociji i razvoju volonterstva, ponajviše u partnerstvu s ostalim osnivačima Hrvatskog centra za razvoj volonterstva (HCRV-a) – Volonterskim centrom Zagreb, Volonterskim centrom Osijek te Udrugom za razvoj civilnoga društva SMART (Volonterski centar Rijeka) te drugim lokalnim centrima na području našeg djelovanja (četiri južne županije).
Kad je riječ o značajnijim projektima na području volonterstva, istaknuli bismo one kojima smo pozitivnu praksu iz inozemstva nastojali prenijeti u Hrvatsku. 2010. uz pomoć IPA predpristupnog fonda učinili smo prve korake u razvoju školskog volontiranja u Hrvatskoj. Te godine započinje i snažniji razvoj školskih volonterskih klubova kao izvannastavnih aktivnosti koje se i dalje nastavljaju razvijati u sklopu kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja. 2012. godine također iz IPA fonda suprovodili smo projekt vezan za inkluzivno volontiranje u kojem smo educirali i uključili u volontiranje mlade osobe s invaliditetom, s ciljem stjecanja novih kompetencija. 2015. smo zajedno s partnerima kroz ESF projekt započeli razvoj korporativnog volontiranja u Hrvatskoj. Veće tvrtke (mnoge banke, telekomi, nacionalna tvrtka INA d.d., itd.) tada započinju razvoj volonterskih programa za zaposlenike kao oblik teambuildinga i/ili društveno odgovornog poslovanja. 2017. smo uspješno završili provedbu IPA projekta vezanoga za razvoj volonturističkih ponuda. Uspješno smo se povezali s turističkim agencijama te u suradnji s drugim organizacijama civilnoga društva osmislili i proveli nekoliko volonturističkih projekata u kojima su kao volonteri sudjelovali turisti iz Hrvatske i inozemstva.
Možete li nam reći kakvu točno podršku volonterima i organizatorima volontiranja pružate? Što je s edukacijama za volontere i koordinatore volontera koje organizirate? Kad se održavaju? Koliko su posjećene? Što se na njima može saznati?
Regionalni volonterski centar Split već 20 godina u kontinuitetu djeluje kroz: osiguravanje dostupnosti informacija, uputa i obuke za građane i organizacije zainteresirane za volonterstvo; jačanje informiranosti i razvijanje pozitivnih stavova javnosti o volonterskom radu i civilnom društvu; podizanje standarda kvalitete u radu organizacija koje primaju volontere (kroz promoviranje kvalitetnog menadžmenta volontera i Standarda kvalitete za volonterske programe); kroz poticanje inovacija u volonterstvu i razvoja novih oblika volontiranja te kroz unaprjeđivanje nacionalne politike i prakse koordiniranim pristupom u sklopu Hrvatskog centra za razvoj volonterstva (čiji smo suosnivači), ali i sudjelovanjem u radu Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva.
RVC Split svojim djelovanjem pruža podršku organizacijama koje rade na razvoju volonterstva, a prvenstveno podršku pružamo organizatorima volontiranja na području našeg djelovanja (četiri južne županije – Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija). Godišnje informiramo oko 100 različitih organizatora volontiranja. Najčešći upiti su vezani za Zakon o volonterstvu, administrativne poslove vezane za pravilno vođenje volontera te naravno upiti za pronalaženjem volontera. U 2017. godini smo educirali 46 novih koordinatora volontera u sklopu trodnevnih ili šestodnevnih edukacija iz područja menadžmenta volontera, čime su koordinatori stekli kompetencije za pravilan rad s volonterima (prepoznavanje vrijednosti i potencijala volontiranja za razvoj organizacije i samog volontera, uloga, zadaci i odgovornosti koordinatora volontera, prepoznavanje motivacije volontera i nagrađivanje volontera, izrada opisa volonterske pozicije, pronalaženje volontera, supervizija volontera, itd.). Ove edukacije najčešće održavamo dvaput godišnje (proljetni i jesenski ciklus) te dodatno prema potrebi, pozivu i ovisno o drugim projektima.
Kad je riječ o volonterima, oni nam se javljaju radi informacija putem e-maila, Facebook stranice, telefonski ili osobnim kontaktom i dolaskom u naš ured. Prošle godine smo o mogućnostima volontiranja, obavezama volontera prema organizatorima volontiranja informirali 86 novih volontera te u bazi sada brojimo ukupno 1212 volontera. Kao što educiramo organizatore volontiranja o njihovim obavezama prema volonterima, tako educiramo i volontere o njihovim obavezama prema organizatorima volontiranja. Prošle smo godine educirali ukupno 206 volontera.
Udruga organizira i Dane volonterskog rada? Što nam možete reći o navedenoj manifestaciji? Koji je cilj njenog održavanja? Koliko je posjećena?
Dani volonterskog rada održali su se ove godine 21. put. Cilj manifestacije je poticati svijest građana o potrebama određenih socijalnih skupina te pružiti informacije o mogućnostima individualnog uključivanja i doprinosa kvalitetnijem životu zajednice u cjelini. Program manifestacije podijeljen je na dva dijela:
1) javna predavanja i predstavljanja vezana uz razvoj i promociju volonterstva u zajednici i
2) javna humanitarna akcija i prodajna izložba na štandovima uz prigodni kulturno-zabavni program.
Ove godine Dani volonterskog rada obilježeni su 21. i 26. svibnja, u sklopu nacionalne kampanje Hrvatska volontira. U ponedjeljak, 21. svibnja, održana je konferencija pod nazivom „Pokretačka snaga volontiranja“ na temu školskog volontiranja i velikih volonterskih akcija, a u subotu (26. svibnja) organizirana je humanitarno-prodajna izložba uz prigodni zabavni program u Strossmayerovom parku (Đardinu).
Na štandovima u Đardinu bilo je šareno i raznoliko. Posjetitelji su mogli kupiti rukotvorine 32 različite udruge i ustanove, prirodne proizvode školskih zadruga, knjige, nakit, suvenire i ukrase.
Na štandovima su posjetitelji mogli i saznati više o mogućnostima uključivanja u volontiranje u sklopu volonterskih programa različitih udruga i ustanova, a Volonterski centar Split je dijelio prijavnice za volontiranje. U kulturno-zabavnom programu događanja sudjelovale su brojne udruge i javne institucije, ali i različite plesne skupine.
Kao i prethodnih godina, novac od donacija pojedinih organizacija nakon samog događanja bio je usmjeren jednoj udruzi u potrebi. Odlukom savjeta Volonterskog centra Split, ove godine su donacije usmjerene Udruzi Dyxy, za kupnju uređaja Neurofeedback (NFB). Ukupno je skupljeno 6.953,20 kn.
U organizaciji i kulturno-zabavnom programu Dana volonterskog rada sudjeluje stotinjak volontera te četrdesetak različitih organizacija civilnog društva, javnih ustanova i institucija s područja Splita i okolice. Manifestaciju svake godine posjeti oko 600 građana te putem različitih medija i promotivnih materijala bude obaviješteno oko 8000 građana.
Uz Udrugu MI u Hrvatskoj postoji još nekoliko volonterskih centara? O kojim se točno centrima radi? Koja je njihova uloga za volonterstvo u Hrvatskoj? Postoji li međusobna koordinacija među centrima i ako postoji na koji način se manifestira?
Udruga „MI“ – Split vodi program Regionalnog volonterskog centra Split. Uz naš regionalni volonterski centar, imamo još tri: Volonterski centar Zagreb, Volonterski centar Osijek i Volonterski centar Rijeka Udruge SMART. Trenutno u Hrvatskoj djeluje i 15-ak lokalnih volonterskih centara usmjerenih na poticanje i razvoj volonterstva isključivo u svojim lokalnim sredinama.
Udruga „MI“- Split kroz Volonterski centar Split sustavno radi na razvoju volonterstva još od 1998. godine. Vrlo aktivno djeluje na području Dubrovačke, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije kroz poticanje lokalnih volonterskih centara i drugih organizacija na sustavno bavljenje volonterstvom i volonterima.
Volonterski centar Split, zajedno sa svojim partnerima iz drugih regionalnih volonterskih centara, direktno utječe na pozitivnu praksu i prilagodbu zakonodavnih okvira vezanih uz volonterstvo (sukreirali smo Zakon o volonterstvu i Etički kodeks volontera). Aktivno s ostalim osnivačima Hrvatskog centra za razvoj volonterstva (ostala tri regionalna volonterska centra) sudjelujemo u radu Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva, savjetodavnog tijela Vlade RH za područje volonterstva. U sadašnjem sazivu Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva, predsjednica je Nives Ivelja, direktorica Udruge „MI“ – Split i voditeljica VCST.
Kontinuirano u suradnji s ostalim regionalnim i lokalnim volonterskim centrima radimo na razvoju postojećih i uspostavljanju novih praksi u području volonterstva, što uključuje rad na unaprjeđenju i razvoju oblika volontiranja kao što su školsko volontiranje, volontiranje zaposlenika (ili korporativno volontiranje), krizno volontiranje, volonturizam, itd.
Planirana je i daljnja promocija Standarda kvalitete za volonterske programe uz pomoć kojih će organizatori volontiranja unaprjeđivati razinu svog rada s volonterima, a dio volonterskih centara će uz našu podršku raditi na ispunjavanju Standarda kvalitete za volonterske centre, u svrhu dobivanja oznake kvalitete za volonterske centre.
Dodatno, u suradnji s Hrvatskim centrom za razvoj volonterstva od 2011. organiziramo nacionalnu kampanju Hrvatska volontira koja iz godine u godinu na nacionalnoj razini bilježi sve veći obuhvat volontera, ali i organizatora volontiranja. Ove godine je u kampanji sudjelovalo 70 gradova i ukupno 4.218 volontera koji su poklonili 22.226,5 volonterskih sati svojim zajednicama.
Kako općenito ocjenjujete današnji položaj volontera u Hrvatskoj? Usporedba s onim od prije recimo par godina? Koliko država brine o volonterima i kako im uzvraća za angažman? Gdje postoji prostora za napredak?
Položaj volontera u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina postaje sve bolji. Razvojem civilnog društva, sve je snažnija svijest o vrijednosti volontera i njihovom značaju za razvoj zajednice. Kroz posebne edukacije, organizatori volontiranja postaju svjesniji svojih odgovornosti prema volonterima, ali i činjenice da volonteri kroz volontiranje razvijaju sebe i vlastite kompetencije. Nerijetko po završetku volonterskog angažmana volonteri dobiju i Potvrdu o kompetencijama stečenima kroz volontiranje, koju potom mogu navesti i u životopisu. Volonterstvo iskustvo je važno i za upise na određene fakultete te je u tom smislu dosta prepoznato. Kad je riječ o Vladi RH, godišnje se dodjeljuje Državna nagrada za volontere te se na taj način prepoznaje važnost angažmana volontera i na nacionalnoj razini. Briga o volonterima se naravno očituje i u podršci Vlade RH civilnom sektoru. Što je civilni sektor šarolikiji i razvijeniji – to su mogućnosti uključivanja građana u volontiranje i (kvalitetne) volonterske programe veće.
Prostora za napredak svakako ima – i to u području prepoznavanja vrijednosti i kompetencija stečenih volontiranjem na tržištu rada i čini mi se da nekako tu najviše treba raditi te kod poslodavaca osvijestiti činjenicu da volonterski rad (pogotovo se ovo odnosi na dugoročno volontiranje – 3 ili više mjeseci) zbog svojih specifičnosti zapravo može vrijediti više i od radnog iskustva. Volontiranje je dobrovoljno i predstavlja slobodan izbor i strast volontera, dok radni angažman u ovoj ekonomskoj situaciji ponekad i nije stvar osobnog izbora i osobnih preferencija.
Završna poruka…
Broj volontera u RH iz godine u godinu je u stalnom porastu. Godišnje volontira oko 50 000 građana, no postoji i dalje mjesta za napredak i za uključivanje još većeg broja građana. Hrvatsko društvo pokazuje iznimnu solidarnost u kriznim vremenima (sjetimo se poplava u Slavoniji i požara u Dalmaciji), no potrebno je još osvijestiti kod ljudi da potreba za pomaganjem drugima ima uvijek, neovisno o kriznim situacijama. Norveška premijerka je u nedavnom intervjuu za hrvatske medije rekla da snaga političkog i društvenog sustava njene zemlje upravo leži u činjenici da su društvo koje se dosta bavi volonterskim radom i radom za zajedničko dobro, a ako možete izgraditi suradnju među ljudima na lokalnoj razini, bez političkog poguravanja, to je možda najbolji način za treniranje demokracije a važno je jer ljudi imaju priliku da se čuje njihov glas. To dovodi do stvaranja povjerenja u društvu jer je riječ o društvu koje je naviklo međusobno si pomagati. Slogan nacionalne kampanje Hrvatska volontira 2017. je upravo bio: „Volontiranje je demokracija na djelu“ – na izborima naime glasujete svakih 4-5 godina, a volontiranjem možete glasovati svaki dan i svaki dan birati društvo u kojem želite živjeti. Birajmo dobro.
