U petak je bila 22. obljetnica prve utakmice u povijesti HNLmdash;a, stoga smo odlučili dati kratki osvrt na sve 22 godine ovog natjecanja, s ponekom rečenicom o svakoj sezoni. Neke sezone bile su zanimljivije, napetije, sadržajnije i intrigantnije, pa su ponešto detaljnije obrađene, a one koje su se nešto manje isticale, shodno su i sažetije prikazane. Krenimo redom.
Počeci, “Slobodna Hrvatska”, prvo prvenstvo 1992.
Hrvatska nogometna liga svoje početke bilježi u 1991. godini. S osamostaljivanjem Republike Hrvatske iz SFRJ, te agresijom od strane JNA, nestala je svaka logika da hrvatski klubovi sudjeluju u raznim rangovima tada umiruće Yugomdash;lige. Tako je sezona 1990./1991. bila zadnja sezona u kojoj je ta liga bila cjelovita, s timovima iz 6 saveznih država. U jesen 1991. hrvatski su klubovi pristupili formiranju svoga natjecanja. Pokrenuta je liga 7 klubova, koja je, zbog društveno političkih okolnosti, te jeseni prigodno nazvana “Slobodna Hrvatska”. To je bilo prvo, iako neslužbeno, prvenstvo Republike Hrvatske u nogometu. Klubovi sudionici bili su Inker Zaprešić, HAŠK Građanski, Rijeka, Zagreb, Istra, Zadar i Varteks. Natjecanje se igralo jednokružno, 6 kola. Zbog ratnih događanja, igrala su se dva turnira, u Varaždinu i Puli. Prvi neslužbeni prvak Hrvatske postao je Inker Zaprešić, ispred HAŠKmdash;a i Rijeke. Najboljim nogometašem natjecanja proglašen je Goran Borović iz Varteksa. Svakako valja napomenuti da ovo natjecanje zbog ratnog stanja igrati nisu mogli HNK Hajduk, NK Osijek, Cibalia, Šibenik i GOŠK Dubrovnik, dok je tijekom natjecanja iz istog razloga odustati morao NK Osijek.
Već sljedeće polusezone, u proljeće 1992., i službeno je krenula Prva hrvatska nogometna liga! Brojala je 12 klubova: Hajduk, HAŠK Građanski (danas Dinamo), Rijeka, Osijek, Zagreb, Inker, Istra, Cibalia, Varteks, Zadar, Šibenik i Dubrovnik. Sudionici su dobiveni na temelju plasmana u zadnjoj sezoni natjecanja u ligi bivše države. Prvu utakmicu odigrali su na Maksimiru HAŠK Građanski i Cibalia (2:0). Na kraju je prvi službeni prvak bio je Hajduk Split, Zagreb je bio drugi, a HAŠK Građanski peti. Prvi “prvi topnik” HNLmdash;a bio je igrač splitskih Bilih, Ardian Kozniku, s 12 pogodaka.
Sezona 1992/1993.
Druga sezona Prve HNL donijela je povećanje broja klubova, s 12 na 16. Novi su prvoligaši tako postali velikogorički Radnik, Belišće, Segesta i Pazinka. Igralo se dvokružno, 30 kola. Prvak je bio HAŠK Građanski, koji je u međuvremenu promijenio ime u NK Croatia. Zagrebački modri plasirali su se u kvalifikacije za novooformljenu Ligu prvaka, dok se drugoplasirani Hajduk kvalificirao za Kup kupova. Najbolji strijelac drugog po redu prvenstva Hrvatske u nogometu bio je Goran Vlaović, s respektabilna 23 pogotka. Ova sezona pamti i najveću posjećenost na jednoj utakmici HNLmdash;a. Bilo je to u najvećem hrvatskom derbiju. Utakmicu HAŠK Građanskog i Hajduka na Maksimiru je pratilo oko 45.000 gledatelja.
Sezona 1993/1994.
Treće izdanje 1. HNL donijelo je i rekordan broj sudionika, čak 18 (34 kola, dvokružno). Uz sve prvoligaše iz prethodne sezone, sudjelovali su zagrebačka Dubrava i stobrečki Primorac. U troboju za naslov, prvaci su bili Splićani, ispred Zagreba i Croatije. Goran Vlaović poboljšao je svoj učinak od godine prije, te je s 29 golova bio prvi strijelac. U ovoj sezoni ostvarena je i rekordna pobjeda u HNLmdash;u, Hajduk mdash; Radnik VG 10:0. Iz lige su ispali Radnik, Pazinka, Dubrovnik i Dubrava.
Sezona 1994/1995.
Četvrto prvenstvo Hrvatske doživjelo je i prvo smanjenje lige, s 18 na 16 klubova. Igralo se dvokružno, 30 kola. U prvu ligu promovirani su Neretva i Marsonia. Jedna od zanimljivosti ovog prvenstva je ta da je prvi put primijenjeno pravilo o dodjeljivanju 3 boda za pobjedu. To je umnogome vrednovalo napadački, prema pobjedi orijentiran stil igre. Prvak je bio Hajduk, Osijek se kvalificirao za Kup UEFA, a Zagreb za Kup kupova. Croatia je završila druga, ali nije se kvalificirala za Europu uslijed UEFAmdash;ine zabrane zbog nereda navijača u Auxerreu (jesen 1994) koje je predvodio izvjesni Majan Debić. Najbolji strijelac prvenstva bio je Robert Špehar s 23 gola. Tijekom ove sezone ostvaren je i najveći klupski uspjeh hrvatskog nogometa od samostalnosti. Hajduk je dosegao četvrtfinale Lige prvaka, gdje je kasnije eliminiran od budućeg prvaka Ajaxa.
Sezona 1995./1996.
Ova je sezona zanimljiva po tome što se sastojala od dvije prve lige. Prva A liga brojala je 12 klubova, koji su igrali dvokružno 22 kola. Prva B liga brojala je 10 klubova, koji su također u dvokružnom sistemu odigrali 20 kola. Pet najbolje plasiranih ekipa Prve A lige, kao i pobjednik Prve B lige plasirali su se u doigravanje. Završnica je bila krajnje uzbudljiva. U zadnje kolo ušle su 3 momčadi sa šansama za naslov. Varteks je imao 24 boda, Croatia i Hajduk 23.
White Stonesi u Splitu Foto: White Stones
Dva kandidata, Hajduk i Varteks, igrala su međusobno zadnju utakmicu prvenstva na Poljudu. Varteksu je za naslov trebala pobjeda, dok bi u slučaju remija ovisili o rezultatu druge utakmice, Zagreb mdash; Croatia. U slučaju pobjede Hajduka, najviše šanse za naslov imala bi Croatia, kojoj bi u tom slučaju za naslov prvaka dovoljna bila očekivana pobjeda u gradskom derbiju. Hajduk je na kraju pobijedio Varteks 1:0, a Croatia očekivano Zagreb s 3:1. Cijeli je Poljud s negodovanjem popratio gol kojim je Hajduk Croatiji osigurao naslov, a Varaždince, koji su bili vrlo nezadovoljni suđenjem na utakmici, po povratku kući na korzu dočekalo je mnoštvo sugrađana, istodobno ponosnih, ali i tužnih. Najbolji strijelac tog prvenstva bio je Cvitanović s 19 golova.
Sezona 1996./97.
Nova sezona, nova promjena formata lige. Ovaj se put Prva A liga sastojala od 16 klubova koji su odigrali 30 kola. Prvak je bila Croatia, koja je tako obranila naslov prvaka, a Cvitanović je obranio naslov najboljeg strijelca (20 golova). Momčad Otta Barića naslov je osvojila s tada rekordnim 21 bodom prednosti ispred drugoplasiranog Hajduka. Treći je bio Hrvatski dragovoljac, momčad legendardnog Stjepana Spajića Rođe. U ovoj su sezoni svoje premijerne nastupe u jedinstvenoj prvoj ligi zabilježili suhopoljska Mladost 127 i riječki Orijent.
Sezona 1997./98.
Sedmo prvenstvo Hrvatske brojalo je 12 klubova koji su igrali 22 kola dvokružno, a nakon toga još 10 kola doigravanja, podijeljeni na Ligu za prvaka i Ligu za ostanak. Prvak je po treći put zaredom bila zagrebačka Croatia. Najzanimljivije ostvarenje svakako je ono nogometaša Zadarkomerca. Krenuli su s 1 bodom u prvih 8 utakmica, da bi s ustoličenjem Ivana Katalinića, koji je 2 godine prije s Hajdukom igrao četvrtfinale Lige prvaka, došli gotovo do borbe za Europu. Prvi strijelac prvenstva bio je Mate Baturina s 19 golova.
Sezona 1998./99.
Zoran Kreak sa sporne utakmice u Rijeci.
Definitivno najkontroverznija sezona u povijesti HNLmdash;a! Ostat će upamćena po jednoj utakmici, jednom sucu i jednoj zastavici. Utakmica zadnjeg kola između Rijeke i Osijeka na Kantridi odlučivala je o prvaku. Rijeci je trebala pobjeda za naslov. Krenulo je loše po Riječane, gubili su 1:0. Izjednačio je Igor Musa iz penala. U 89. minuti susreta, nakon jednog ubačaja u kazneni prostor, Admir Hasančić je ugurao loptu u mrežu. Svi su na stadionu mislili da je gotovo. Gol i pobjeda Rijeke, za prvi klupski naslov u povijesti. Svi osim Zorana Krečaka, šibenskog pomoćnog arbitra. On je signalizirao najpoznatije zaleđe u povijesti hrvatskog nogometa. Riječani su naravno bili ogorčeni, dok su Zagrepčani konstarirali da “ima Boga”, aludirajući na jedno prvenstvo odigrano 20 godina prije, koje je tadašnji Dinamo izgubio u zakulisnim igrama u kojima je neizravno sudjelovala i Rijeka. Situacija poznatija kao “slučaj Tomić”. Brojne su se kompjutorske animacije izradile, kako pro, tako i contra Krečakove odluke. Prava istina ni dan danas nije jasna. Da rezimiramo sezonu u par riječi: prvak je postala Croatia, Rijeka je poslana u kvalifikacije za Ligu prvaka, a Osijek i Hajduk su se kvalificirali za Kup Uefa. Iz lige su ispali Zadarkomerc i Mladost 127, koja se nešto kasnije i raspala, a na pomoćnom igralištu simpatičnog stadiona Park zasađen je kukuruz. Najbolji strijelac prvenstva bio je veteran Joško Popović, s 21 pogotkom. Valja napomenuti i da je te sezone Croatia sudjelovala u Ligi prvaka, u grupi s Ajaxom, Portom i Olympiakosom. Osvojila je 8 bodova iz 6 susreta, te je bila druga u grupi, iza Olympiakosa. Još jedno proljeće bez Europe za zagrebačke modre. Ono što nije uspjelo Croatiji, uspjelo je Varteksu! Varaždinska momčad, predvođena legendarnim Anđelkom Herjavcem u loži i Miljenkom Mumlekom na terenu, uspjela je izbaciti slovenski Rudar Velenje i nizozemski Heereenveen, te se plasirati u četvrtfinale inače posljednje sezone Kupa Kupova.
Sezona 1999./2000.
Još jedna sezona u kojoj su prvaci bili zagrebački modri. Sezonu su počeli kao Croatia, a završili kao Dinamo. Promjena imena simbolično se dogodila baš na Valentinovo, 14. 2. 2000. Tako je pomalo romantično završila borba navijača za vraćanjem starog imena, koja je trajala skoro cijelo desetljeće. Drugi je bio Hajduk, a Europu su izborili i Rijeka i Osijek. Novi prvoligaš bio je Vukovar ’91, koji je nažalost iste sezone i ispao, zajedno s pulskom Istrom. Liga je inače te sezone brojala 12 klubova, a igralo se trokružno, 33 kola. Prvi topnik lige bio je Tomo Šokota iz Dinama, s 20 pogodaka.
Sezona 2000./2001.
Jubilarno deseto prvenstvo od samostalnosti. Prvi dio prvenstva obilježio je NK Osijek, koji je pored naslova jesenskog prvaka imao i odličan nastup u Europi. Nakon izbacivanja danskog Brondbyja i bečkog Rapida, sekunde su Slavonce dijelile od prezimljavanja protiv praške Slavije. Međutim, u nastavku su Slavonci malo posustali, a za naslov se se do kraja borili Hajduk i Dinamo. Prvi prvak Hrvatske u 21. stoljeću postao je splitski Hajduk. U zadnjem kolu, pobjedom nad Varteksom u Varaždinu, na kraju su u fotofinišu za 1 bod (66mdash;65) pretekli Dinamo. Vjerni navijači pružili su Hajduku na splitskoj rivi šampionski doček ravan onome iz 1971., kad je naslov, u godini prepunoj simbolike, došao u Split. Nositelji igre Bilih bili su Pletikosa, Leko i Deranja. Najbolji strijelac prvenstva bio je Tomo Šokota iz Dinama s 20 pogodaka, a još jedno vrhunsko golgetersko ostvarenje te sezone je i 6 golova Marija Dodika za Slaven Belupo protiv Varteksa. Što se tiče nastupa hrvatskih prvoligaša u Europi ove sezone, najupečatljiviji je bio Osijek.
Sezona 2001./2002.
Ovu sezonu definitivno ćemo pamtiti po NK Zagreb. Mladi golgeter Ivica Olić (21 gol u sezoni), uz pomoć par iskusnijih suigrača (Hasančić, Joso Bulat, Duro) donio je u Kranjčevićevu prvi naslov prvaka, zasad i jedini koji u HNLmdash;u nije osvojio netko od dvojca Dinamo/Hajduk. Liga je brojala 16 klubova, igralo se dvokružno, 30 kola. Iza Zagreba ostali su Hajduk, Dinamo i Varteks. Premijerne nastupe u 1. HNL ubilježili su Kamen Ingrad i Pomorac Kostrena. Na kraju spomenimo i simpatičnu momčad TŠK iz malog sela Topolovac kraj Ivanić grada. Momci su se hrabro borili, ali na kraju su primili ukupno 95 golova. Negativni rekord HNLmdash;a.
Sezona 2002./2003.
Najbolji HNL igrač tih godina, Ivica Olić, prešao je iz Zagreba u Dinamo, te sa 16 golova donio Dinamu novi, 6. naslov prvaka. Drugi je bio Hajduk, treći Varteks. Liga je brojala 12 klubova, igralo se u 2 dijela, prvo 22 kola regularnog dijela sezone, potom 10 kola doigravanja. Iz lige su na kraju sezone ispali Pomorac i Šibenik.
Sezona 2003./2004.
U istom formatu odigrala se i sezona 2003/2004. Prvak je ovaj put bio Hajduk, ispred Dinama, koji je kiksom u Zadru nekoliko kola prije kraja prepustio naslov Splićanima. Prvi topnik lige bio je povratnik u NK Osijek, Robert Špehar, s 18 zgoditaka. Iz lige je ispao slavonski duo s romanskim imenima, Marsonia i Cibalia.
Sezona 2004./2005.
Pomalo neuobičajeno za HNL, i treću sezonu zaredom odigralo se u istom formatu, s 12 momčadi, koje se nakon 22 kola dijele na Ligu za prvaka i Ligu za ostanak. Naslov iz prethodne godine obranio je Hajduk. Bili su se za naslov borili s nekolicinom igrača pod ugovorom s Dinamom, ponajprije s Lukom Modrićem i Vedranom Ćorlukom. Ali, ti momci nisu igrali za Dinamo, već su bili na posudbi u Interu iz Zaprešića! Za to vrijeme, njihova matična momčad, Dinamo, muku je mučila i s rezultatima i sa svojom najvećom zvijezdom i kapetanom, Nikom Kranjčarom. Dvadesetogodišnji Niko je, nezadovoljan tretmanom u klubu, odlučio otići. I to ne bilo gdje, već u najveći rival, Hajduk, u dotad najvećem transferu HNLmdash;a, gotovo 2 milijuna eura sa svim davanjima! Da situacija po zagrebačke plave dečke bude još gora, golom u 88. minuti iz nepostojećeg jedanaesterca ostali su bez desetljećima priželjkivanog proljeća u Europi, a na kraju su na golmdash;razliku ispali u Ligu za ostanak, tada nazvanu i Ligom za bedaka, bez mogućnosti igranja Europe iduće sezone. Gorak okus sezone, Dinamovci su isprali u zadnjem kolu, kad su ispratili NK Zadar u drugu ligu, rezultatom 7:0, u utakmici koja je prekinuta jer gosti zbog crvenih kartona više nisu imali dovoljan broj igrača na terenu! Bila je to mala osveta jer su im Zadrani sezonu prije de facto izbili naslov iz ruku. Za kraj recimo još to da je najbolji strijelac bio Tomo Erceg, Splićanin u dresu Rijeke, sa 17 zgoditaka.
Sezona 2005./2006.
Prethodna sezona šokirala je zagrebački klub i navijače. Ostanak bez Europe po prvi put nakon 1994. godine značio je okretanje HNLmdash;u. Bio je to novi početak. Zdravko Mamić je u Maksimiru okupio zanimljivu nogometnu družinu, predvođenu povratnicima s posudbe iz Zaprešića, Lukom Modrićem i Vedranom Ćorlukom, Ivanom Bošnjakom (prvim strijelcem prvenstva s 22 gola), vižljastim Brazilcem Eduardom, te Zdravkovim bratom Zoranom, koji se nakon desetljeća u Bundesligi vratio u matični klub. Orkestar je s klupe vodio idol BBBmdash;a, prerano preminuli Josip Kuže. Modri su naslov osvojili dosta uvjerljivo, s 36 bodova prednosti nad Hajdukom, koji je prolazio kroz rezultatski jako teško razdoblje. Nažalost, pamtit ćemo 0:3 i 0:5 splitskih Bilih protiv Debrecena u kvalifikacijama za Ligu prvaka te godine. S lošim Hajdukom i bez Dinama, hrvatski se nogomet u Europi te sezone osramotio, bivajući rezultatski na razini San Marina i Malte.
Sezona 2006./2007.
Još jedna sezona pune dominacije Dinama. Eduardo da Silva je s 34 pogotka (rekord HNLmdash;a) vodio Dinamo do ukupno 8. naslova prvaka. Drugi je bio Hajduk, treći Zagreb. Po završetku sezone Eduardo je, zajedno s Ćorlukom, transferiran u Premiership, za tada rekordne cifre od 15, odnosno 13 milijuna eura. Na kraju sezone prvoligaški se nogomet oprostio od Kamen Ingrada. Nakon nekoliko odličnih sezona, od kojih će se najviše pamtiti odličan nastup protiv Schalkea u Gelsenkirhcenu (prečka Zorana Zekića na Auf Schalke Areni vjerojatno se još uvijek trese), financije su nažalost presahnule, a klub je ugašen.
Sezona 2007./2008.
Nova sezona i novi naslov prvaka za Dinamo. Ovaj put s 28 bodova prednosti nad drugoplasiranim Slavenom, što je najveća razlika prvog i drugog u povijesti HNLmdash;a. Sezona je bila izuzetno efikasna, s 2,89 gola po susretu. U zabijanju golova prednjačio je nogometaš Zadra Želimir Terkeš s 21 golom. Sezonu ćemo nažalost pamtiti i po jednoj smrti nogometaša na terenu. Terkešov suigrač Hrvoje Čustić je, nakon sudara s protivnikom, odbačen u betonsku ogradu stadiona u Stanovima, a od udarca u glavu je preminuo. Stadionska ulica u Zadru je Hrvoju u čast imenovana po njemu.
Sezona 2008./2009.
Odlaskom Luke Modrića u Tottenham Dinamo je značajno oslabljen te se od ove sezone odmah od početka očekivala ravnopravnija borba Dinama i Hajduka za naslov. To se doista i dogodilo. Iako je na kraju Dinamo slavio, s na prvi pogled relativno komfornih 6 bodova prednosti, sezona je do pred sam kraj bila dramatična. Naslov su odlučile 2 utakmice.
Ultrasi na utakmici s Dinamom
Prvo je u čudesnom preokretu, s 2:3 na 4:3, u svega nekoliko minuta Dinamo osvojio 3 boda na vrućem terenu u Vinkovcima, da bi potom Hajduk na Poljudu izgubio od Varteksa, s 0:1 (kolo prije toga, Varteks je demontiran od strane Dinama, 1:6 u Varaždinu). Može se reći da je Dinamo naslov prvaka osvojio na malim utakmicama, jer ga je u derbijima Hajduk oba puta porazio. S tih derbija svakako će se pamtiti trenutak kad je Mladen Bartolović Mihaela Mikića poslao po ćevape. Prvi topnik HNLmdash;a te sezone bio je odlični Mario Mandžukić, sa 16 zgoditaka.
Sezona 2009./2010.
Startao je projekt Igora Štimca, Liga 16! Prvak je opet, relativno komforno, makar ne previše dominantno, bio Dinamo, ispred Hajduka. Iznenadili su Šibenik i Cibalia, plasmanom na 3. i 4. mjesto. Najbolji strijelac bio je Davor Vugrinec, s 18 zgoditaka. Tijekom sezona u Varteksu, Rijeci, Dinamu, Zagrebu, ponovno Varteksu i Slavenu, Vuga je zabio 136 golova, te je tako najbolji strijelac u povijesti HNLmdash;a. Iz lige su ispali Croatia Sesvete i Međimurje. Crna strana ove sezone je afera Offside vezana uz namještanje utakmica.
Sezona 2010./2011.
Nova sezona donijela je jedno novo ime u HNL. To je RNK Split. Klub star stotinu godina ponovno je dočekao prvoligaški status, a Split je dobio gradski derbi. Sezonu su opet obilježili Dinamo i Hajduk, kako u borbi za titulu, tako i kvalificiranjem u Europsku ligu. Bio je to prvi put da su 2 hrvatska kluba u istoj sezoni izborila grupnu fazu nekog UEFAmdash;inog natjecanja. Na krilima odlične obrane i vratara Ivana Kelave (948 minuta čiste mreže), sa samo 12 primljenih golova u 30 susreta, Dinamo je osvojio naslov ispred Hajduka. Treći je bio novak u ligi, RNK Split. Iz lige je ispao Hrvatski Dragovoljac. Prvi topnik lige bio je Ivan Krstanović iz Zagreba, s 19 golova, a taj mu je učinak donio i transfer u Dinamo. Sezonu je obilježila i spektakularna proslava sto godina Hajduka koju su navijači sami organizirali zapalivši Hrvatsku (pa čak i svijet, jer su slike navijačkih proslava stizale sa svih meridijana). Službeni Hajduk predvođen gradonačelnikom Kerumom imao je dosta skromniju proslavu nedostojnu kluba, a upravo taj kontrast organiziranosti navijača i neorganiziranosti vodstva kluba doveo je do početka pregovora o budućnosti Hajduka između navijača i predstavnika Grada Splita. Na koncu je sve završilo promjenama u klubu na način da navijači/članovi, kroz projekt Naš Hajduk, biraju Nadzorni odbor kluba. I Dinamo je slavio 100 godina kluba, ali isforsirana godišnjica i ista takva proslava bez navijača nešto je što se brzo zaboravilo.
Sezona 2011./2012.
Dinamo je osvojio sedmi naslov prvaka u nizu, s 4 boda prednosti nad Hajdukom. Usput, Modri su se kvalificirali za Ligu prvaka, prvi put nakon 1999. godine. Nažalost, tamo se nisu lijepo proveli, izgubili su svih 6 susreta. Sezona će nažalost biti upamćena i po suspenzijama klubova, neodigranim susretima, štrajkovima nogometaša, bankrotom NK Varteksa te izbacivanjem Karlovca i Šibenika u 3. ligu.
Zagrebmdash;Dinamo Foto: badblueboys.hr
Predsjednik Hajduka Hrvoje Maleš sudjelovao je u akciji USKOKmdash;a u kojoj su, zbog primanja mita za pošteno suđenje, uhapšeni tadašnji glavni ljudi sudačke organizacije: Stjepan Djedović i Željko Širić. Do danas nisu otkriveni suci koji su bili zaduženi za provođenje “poštenog suđenja”. Da ne bi sve bilo ružno, evo i nekoliko pozitivnih priča. Navijači Hajduka organizirali su Udrugu “Naš Hajduk” i proveli su prve navijačke izbore u kojem su postavili demokratski izabran Nadzorni odbor. Talijanski sportski mecena Gabrielle Volpi odlučio je kupiti NK Rijeku, otplatiti dugove i investirati ponešto u momčad. Na kraju sezone, iz lige su ispali Lučko, Karlovac, Varaždin i Šibenik, a liga je smanjena na 12 klubova. Prvi topnik bio je Dinamov crnogorski reprezentativac Fatos Beqiraj s 15 golova.
Sezona 2012./2013.
Lanjska sezona donijela je Dinamu još jedan naslov prvaka, osmi u nizu, ispred Rijeke i Lokomotive. Riječani su se, potpomognuti financijskom injekcijom svog talijanskog dobrotvora, značajno izdigli iz sivila prethodnih sezona. Lokomotiva je pak, sazdana od igrača Dinama na posudbi, pod vodstvom Tomice Ivkovića prikazala dopadljiv tehnički nogomet. Hajduk je nakon nekoliko sušnih godina osvojio Kup, i to upravo protiv Lokomotive. Bila je to sezona u kojoj je počela nova era u splitskom klubu: orijentacija na mlade igrače iz svoje omladinske škole, selekcija i doselekcija, vraćanje prethodno nastalih dugova, a sve to uz neograničenu podršku svoje vjerne Torcide. Što se tiče nastupa u Europi, Dinamo se po drugi put zaredom kvalificirao u Ligu prvaka, ali opet sa skromnim uspjehom. Ostali klubovi nisu imali značajnije uspjehe, ali svakako valja izdvojiti pobjede Hajduka na San Siru, i Slavena protiv Athletic Bilbaoa. Prvi je put iz lige ispao jedan od većih hrvatskih klubova, NK Zagreb, nakon 21 uzastopne prvoligaške sezone.
