Ima nekih vrsta čelika koji su nepoderivi, otporni na trošenje. Ovo nije priča o takvom čeliku. Ovo je priča o nogometnom klubu iz Zenice zvanom Čelik. Financijska priča. Bogu hvala, svi mi s područja bivše Juge više uopće nismo iznenađeni, štoviše mdash; već smo i naviknuti kad saznamo da poslovanje i financije nekog poduzeća ili kluba nisu baš jaki kao čelik. Više to liči na zgarište.
Pogledom na financijske izvještaje NK Čelika za 2013. i 2014. godinu odmah iskaču 2 ključne stvari: prvo, love nema…drugo, i to čega nema je potrošeno (na dug, naravno).
Bilanca nam otkriva kako klub gotovo da i nema imovine. Od 9 milijuna kuna koliko iznosi aktiva (napomena: sve brojke su konvertirane iz maraka u kune po tečaju 1KM=4 KN), više od 85% vrijednosti otpada na vremenska razgraničenja. Budući da u bilješkama ova stavka nije detaljnije objašnjena, teško je identificirati na što se točno odnosi (plaćeni troškovi budućeg razdoblja?).
Od ostalih stavaka, ističu se potraživanja od kupaca koja prebacuju milijun kuna. Također, veoma je bitno napomenuti da je žiromdash;račun klub blokiran te se poslovanje odvija preko blagajne.
Na strani pasive otkrivaju se značajni problemi. Nagomilani su relativno veliki gubici, koji su odavno “pojeli” uloženi kapital. Preko 8 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno više od 30 milijuna kuna prenesenih gubitaka jasno pokazuju da poslovanje kroz dugi niz godina nije postavljeno na pravi način, niti se vodi briga, niti postoji pažnja dobrog gospodara.
Ukoliko se ne financiraš iz vlastitih izvora, jasno je da moraš koristiti tuđi novac. Sukladno tome, obveze premašuju 40 milijuna kuna. Kažete mdash; nije puno? 5 milja ojra, što je to u futbalu? Da, nije puno ako ste Real iz Madrida. Ako ste Čelik iz Zenice mdash; onda je, brate, mnogo puno.
Kada imaš kratkotrajne imovine u vrijednosti milijun kuna, a kratkoročnih obveza u vrijednosti 30 milijuna, onda je jasno da likvidnost ne postoji. Blokirani žiro, je l’.
Kada ostvariš 4 milijuna kuna prihoda u godinu dana, a obveze su 40 milijuna, onda je tek jasno koliko si duboko zaglibio.
Račun dobiti i gubitka pokazuje negativan rezultat poslovanja. Ostvareni gubicimdash;manjkovi nisu veliki u apsolutnim iznosima (1mdash;1,5 mil kn), no u odnosu na ukupan iznos ostvarenih prihoda mdash; rezultat je izrazito loš. Ekonomičnost poslovanja je na 0,74 2013., odnosno 0,80 u 2014. godini, što je daleko od željenih vrijednosti od 1 ili više. Naravno, i profitna marža od mdash;0,35 i mdash;0,25 govori svoje. Jednostavno, klub ne može spojiti kraj s krajem.
Najznačajniji prihodi su najamnine, donacije te komercijalni prihodi (prodaja, oglašavanje). Vidljivo je da i grad financira klub, no taj iznos je sve manji. Najveći problem su mizerni prihodi od ulaznica i sponzora. Također, klub ne uspijeva stvoriti vrijednost kroz razvoj igrača i njihovom prodajom namaknuti nešto sredstava (2014. godine od transfera su zaradili oko 500 tisuća kuna…poželjan bi bio isti iznos, ali u eurima).
Klub je smanjio rashode u 2014. godini za gotovo milijun kuna u odnosu na godinu prije, no ni to nije bilo dovoljno da umanje negativan rezultat od poslovnih aktivnosti koji je ostao na razini od 1,5 milijuna kuna minusa.
NK Čelik ima svega 11 zaposlenika, 10 radnika na ugovor o djelu (treneri), te 22 ugovora o djelu sa nogometašima. Osim toga, 6 nogometaša je u redovnom radnom odnosu. Troškovi zaposlenih se kreću oko milijun kuna godišnje, dok se troškovi rada preko ugovora vjerojatno “sakrivaju” pod stavkom “ostali troškovi” ili “troškovi usluga” koje zajedno daju oko 5 milijuna kuna.
Konačan rezultat poslovanja je nešto bolji u 2014. godini (zbog prije spomenutih prihoda od transfera), kad je gubitak iznosio milijun kuna. U 2013. godini ostvaren je gubitak od 1,5 milijun kuna.
Na kraju, možemo zaključiti da ovakvo poslovanje ne vodi nikuda ni financijski ni rezultatski. Da se nešto drastično mora mijenjati, osjetili su i građani Zenice koji su pokrenuli inicijativu “Za Čelik”. Njihov plan je uvođenje članskog modela u funkcioniranje kluba, jedan članmdash;jedan glas, koji bi morao osigurati bolji rad Skupštine, te veću transparentnost poslovanja.
Problema je puno, ali nisu nerješivi. Kad si na niskim granama, jedna od rijetkih pozitivnih strana je što više baš i nemaš kuda pasti, a prostora sa rast imaš na pretek. No, do rasta ne dolazi samo tako, iz čista mira…jedna mala i siromašna zajednica kao što je Zenica može imati pristojan klub, ali samo ako postoji zajedništvo i zajednički interes građana/navijača, lokalne vlasti i privatnog kapitala.
Ivan Prekratić
