Od Peleacute;a do bankrota
28. ožujka 1985. godine bio je jako tužan dan za nogomet u Sjevernoj Americi. Na taj se dan ugasila North American Soccer League nakon 16 godina postojanja. Razloga je bilo mnogo (uglavnom financijskih), no ključni su bili gubitak kandidature za SP 1986. te katastrofalan odnos televizijskih kuća spram lige, klubova i zdravog razuma (dosta je reći da su se derbiji odigravali u podne jer su kuće tako htjele). NASL se ugasila te sa sobom odnijela u uspomenu nastupe mnogih svjetskih nogometnih veličina, odbijanje završavanja utakmica bez pobjednika, 35mdash;metarske zalete za raspucavanja umjesto jedanaesteraca nakon produžetaka i mnoge marketinške ideje koje su dosta kasnije ukomponirale najjače europske i južnoameričke lige. FIFA je (prekasno) shvatila kakvo je tržište potencijalno izgubila na duže staze te se iskupila 1994. godine. Nogometni savez SADmdash;a se obvezao da će osnovati jedinstvenu ligu najvišeg ranga i tako je nastao Major League Soccer.
Temelji i ograničenja
MLS je utemeljen 1993., no prva sezona odigrana je tek 1996., što je i službeni početak ponovnog igranja profesionalnoga nogometa u Sjevernoj Americi. Počeci su bili jako teški i klubovi su opet trpjeli financijske gubitke (spominje se 350 milijuna dolara između osnutka i 2004. godine, no ta brojka je možda i veća), neki su odustajali, većina ih je gostovala na stadionima za gridiron, a fond igrača je bio skroman te uglavnom usredotočen na CONCACAF talente i veterane. Prave poteze liga je vukla u pozadini, otvarajući kampove diljem države te u njima usvajajući moderne metode treninga i razvoja mladih igrača. Takav organski rast se isplatio u vidu sve boljih nastupa nacionalnih selekcija na internacionalnoj sceni te sve više transfera američkih igrača u inozemstvo, prvenstveno u Europu.
Specifičnost MLS klubova je u tome što su svi u vlasništvu lige, a njima onda upravljaju investitori koji su ujedno i dioničari lige. Uz to, liga ima na snazi salary cap (3 milijuna dolara po klubu, 320 tisuća dolara po igraču), a da bi sve još dodatno bilo tipično američki zapetljano, centralno vodstvo lige pregovara s igračima o ugovorima te ima i popularni draft sistem za najbolje mlade igrače raznih škola i akademija. Ovakav sistem nezamisliv je bilo gdje drugdje, no eto, oni su u njemu trenutno zadovoljni svojim okvirima i profitima koje im donosi. A onda se dogodio David Beckham.
Beckham mijenja igru
Designated Player Rule, ili kolokvijalno nazvano Beckhamovo pravilo je pravilo po kojem svaka momčad može imati igrače koje plaća van salary capa te za koje može platiti odštetu u tradicionalnom nogometnom smislu. Do uvođenja ovog pravila, MLS je bila manjemdash;više liga bez perspektive za najveće stvari u koju ako bi i došlo neko poznatije ime, to ne bi bio nitko nogometno bitan u širem smislu. Beckhamovo pravilo klubovima je otvorilo vrata igračima internacionalne klase kakvi prije ne bi ni u ludilu došli igrati u MLS. Tako je u proteklih 7 godina mnogo kvalitetnih igrača prodefiliralo kroz ligu, igrača poput Davida Beckhama, Juana Angela, Cuauhtemoca Blanca, Marcela Gallarda, Freddieja Ljungberga, Rafe Marqueza, Claudia Lopeza, Torstena Fringsa, Tima Cahilla, Jermaina Defoea i Thierryja Henryja. Možda su svi navedeni odigrali svoje najbolje partije davno prije odlaska u MLS, ali to je ovdje najmanje bitno. Bitna je ta tranzicija koja uvijek započinje s veteranima. Sjetite se početaka engleske Premier lige. Tada su isto svi odmahivali rukama na razne Ravanellije koji su dolazili zaraditi svoje penzije, a s odmakom vremena i manjim restrikcijama za strance danas imaju ovo što imaju.
Hrvati u MLSmdash;u
Kakva bi to liga bila bez hrvatskih legionara? HNL šljakeri Leonard Bisaku, Marko Marić i Josip Mikulić možda nisu ostavili dublji trag, ali je zato Goran Hunjak bio jedan od prvih stranaca lige, a sudjelovao je i u sezonama koje su odigrane u dvoranama. Najpoznatiji u američkim nogometnim krugovima dvojica su imenjaka, Ante Jazić i Ante Razov. Jazić je imao i europske i HNL avanture, a ostvario je i solidan broj nastupa za kanadsku reprezentaciju, dok je Razov cijelu karijeru proveo u MLSmdash;u i bio povremeni reprezentativac SADmdash;a. Neko je vrijeme čak bio i najbolji strijelac u povijesti lige.
Budućnost
Tradicija je nešto što se ne može kupiti ili prekopirati, ali isto tako tradicija je nešto što je negdje moralo započeti. MLS danas ima prave klubove s pravim strastvenim navijačima i rivalstvima (posebice istaknuto navijački između Portland Timbersa i Seattle Soundersa, ili na rezultatskom nivou između D.C. Uniteda, LA Galaxyja i NY Red Bullsa), a uskoro se liga širi sa 19 na 22 kluba (za dvije godine New York dobiva drugi klub, Florida također dva kluba u Orlandu i Miamiju). Liga je već sada profitabilna, gledanost je sve bolja, stadioni su prilično popunjeni te ne preostaje nigdje ići nego prema vrhu. Ljudi su se smijali vodstvu Premier lige i njihovim najavama kada su 1992. odlučili osnovati novo natjecanje i umiroviti stoljetnu prvu diviziju. Znali su da će TV prava donijeti bolje uvjete, ali nisu vjerovali da će Premiership postati najgledanija, najlukrativnija i neki bi rekli najbolja liga na svijetu, a vodstvo je to već tada tvrdilo. Slični vjetrovi pušu Sjevernom Amerikom ovih dana, najavljuju se velike stvari i opet, mnogi se smiju. Što će ti Amerikanci, kad su oni znali igrati nogomet? Nije uopće bit u Amerikancima na terenu. Oni Amerikanci u ložama otkrili su čari nogometa i učinit će sve da dignu svoju ligu na još višu razinu. Iz godine u godinu Beckhamovo pravilo manje je strogo i ostavlja više prostora klubovima za privlačenje skupljih igrača pa se nemojte čuditi ako jednoga dana figurativno rečeno veteran Ljungberg postane Ljungberg u naponu snage i ne bude jedini.
Uspon MLSmdash;a započeo je oko 2004. godine i 10 godina nakon možemo reći da je napredak strahovit. Od sporta za kućanice i njihovu djecu, Amerikanci su doveli svoj soccer na razinu srednje kvalitetne europske lige, a reprezentaciju nastalu u vlastitim kampovima do ulaska u FIFAmdash;inih Top 10. Sigurno je da će se u idućih 10 godina približiti najboljim ligama svijeta, pitanje je samo koliko.
