Veza između jedinica lokalne samouprave i hrvatskih nogometnih prvoligaša je neizostavna. Gradovi poput Pule, Rijeke, Osijeka i Splita procesom preoblikovanja postali su vlasnici određenog udjela u klubovima poput NK Istre 1961, HNK Rijeke, NK Osijeka ili HNK Hajduka. Kad su u pitanju Osijek i Hajduk, radi se o većinskom udjelu u vlasništvu, dok u primjerima Istre 1961 i Rijeke govorimo o manjinskom udjelu u vlasništvu. Osim toga, infrastruktura tj. stadioni na kojima klubovi nastupaju u vlasništvu su gradova, a uz to većina nogometnih prvoligaša prima iz lokalnih proračuna financijsku pomoć koja im koliko-toliko pomaže da prebrode novčane probleme, uspješno zatvore svoju financijsku konstrukciju i privedu sezonu kraju. U vremenima gospodarske krize kada pada moć potencijalnih sponzora, takav doprinos gradova poprima još veću važnost. Za Vas smo istražili koliko su u 2014. godini pojedini gradovi izdvajali za klubove koji se natječu u najvišem rangu hrvatskog nogometa.
Koliko se iz prorauna izdvaja za nogometne prvoligae
Zagreb
Na području Grada Zagreba trenutno se natječu tri prvoligaška kluba. To su GNK Dinamo, NK Lokomotiva i NK Hrvatski dragovoljac koji su ustrojeni kao udruge, pa Grad Zagreb nema vlasnički udio u njima. Proteklih godina je gradska vlast preko Zagrebačkog športskog saveza za program javnih potreba u sportu izdvajala cca 140 milijuna kuna na godišnjoj razini. Krajem prošle godine ZŠS je ukinut, a njegovu je funkciju preuzeo Sportski savez Grada Zagreba. U suštini se za sportske klubove i sportaše, osim novoformiranog tijela, ništa nije promijenilo, pa je tako u 2014. godini za sport predviđeno 140.424.000 kuna. Podacisu sljedeći:
•GNK Dinamo – 11.193.154 + 8.950.000
•NK Lokomotiva – 2.336.686 + 1.290.000
•NK Hrvatski dragovoljac – 810.000 + 406.990
Dodijeljeni novac klubovi moraju namjenski utrošiti kako bi njime pokrili troškove priprema, stručnog rada i natjecanja profesionalnog pogona. Uz to Grad Zagreb sudjeluje u troškovima održavanja stadiona i terena kojima se koriste već navedeni klubovi. GNK Dinamo je u 2013. godini na ime stadiona u Maksimiru i pomoćnog terena na Hitrec-Kacijanu sufinanciran s 8.950.000 kuna, NK Lokomotiva i stadion na Kajzerici sa 1.290.000 kuna dok je NK Hrvatski dragovoljac potpomognut s 406.990 kuna radi održavanja terena kojima se koristi nogometna škola “Darko Mateša”.
Split
U gradu pod Marjanom svoje su mjesto pronašla dva prvoligaša, RNK Split i HNK Hajduk, oba ustrojena kao sportska dionička društva. Većinski vlasnik Hajduka je Grad Split, dok je RNK Split u gotovo stopostotnom vlasništvu tvrtke Skladgradnja, odnosno obitelji Žužul.
Grad Split je u 2012. godini uz prethodno odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pristao biti jamac za dva kredita ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna. Krediti su Hajduku posložili da djelomično otplati svoje dugove koji su nastali u prethodnom razdoblju kao posljedica lošeg financijskog upravljanja bivših čelnika kluba koji su bili postavljeni od tada aktualne gradske vlasti.
Kako klub koncem 2013. godine nije bio u stanju vratiti te kredite njihov je teret “pao na leđa” gradskog proračuna. Međutim, ipak se ne radi o nepovratnim sredstvima jer je u isto vrijeme aktiviran ugovor između Hajduka i Grada Splita prema kojem klub ima obvezu u iduće tri godine uplaćivati trećinu svih svojih prihoda u gradski proračun sve do trenutka dok se ne namiri od Grada naplaćeno jamstvo. Hajduk je prvu ratu u iznosu od 1,2 milijun kuna uplatio u siječnju prošle godine. Također treba spomenuti i da se Grad nagodio s bankama koje su prolongirale dospjeće plaćanja kredita (platila se samo kamata) i zaračunavaju oko 5% kamata, a Grad Hajduku računa oko 12% na isti iznos (jer se tu radi o klasičnim zateznim kamatama propisanim Zakonom).
Što se tiče proračuna za 2014. Godinu, u njemu je Grad nakon nekoliko sušnih godina predvidio 2 milijuna kuna kojima bi se financiralo investicijsko ulaganje u stadion Poljud. Podsjećamo da je Grad Split prema Ugovoru o koncesiji dužan snositi izvanredne troškove ulaganja u stadion, dok na teret kluba padaju troškovi redovitog održavanja. Uz to je gradonačelnik Baldasar javno obećao da će Grad zbog izravne i neizravne koristi koje ima od održavanja Ultra festivala, a koja se procjenjuje na 35 milijuna kuna na godišnjoj razini, sudjelovati u obnovi travnjaka na stadionu.
Kao što Zagreb financira javne potrebe u sportu putem Sportskog saveza, tako i Split ima svoju udrugu tj. Splitski savez sportova. Proračun te organizacije za 2014. godinu iznosi 15.190.000 kuna. Za razliku od ostalih prvoligaških kolega i sportskih rivala koji od svojih lokalnih saveza dobivaju značajnija nepovratna sredstva, splitski nogometni prvoligaši imaju malu korist. Hajduk od SSS-a ne prima nikakva sredstva, dok RNK Split prima godišnju potporu u iznosu od 43.470 kuna kojom se financira rad jednog trenera u omladinskoj školi kluba.
Rijeka
Nogometni prvoligaš iz Rijeke veliku većinu svog proračuna osigurava putem svog većinskog vlasnika, nizozemske zaklade Stichting Social Sport talijanskog poduzetnika Gabriela Volpija. Međutim, i Grad Rijeka, kao vlasnik 30 % dionica kluba, sudjeluje u djelomičnom financiranju rada omladinske škole te pomaže u održavanju stadiona Kantrida.
Tako je putem Riječkog sportskog saveza, koji u ovoj godini raspolaže s ukupno 12.928.000 kuna, za rad ovog prvoligaša predviđeno 678.411 kuna, dok se godišnji troškovi održavanja stadiona procjenjuju na 3.996.000 kuna.
Pula
Za razliku od Rijeke gdje većinski privatni vlasnik aktivno sudjeluje u punjenju klupskog proračunu, u NK Istra nije takav slučaj. Mihail Ščeglov, donedavni vlasnik koji u svom portfelju držao 52,56 % dionica kluba već i prethodnih godina nije izdvajao vlastita sredstva za njegovo funkcioniranje. Najpouzdaniji izvor prihoda za pulskog prvoligaša predstavlja proračun Grada Pule.
Grad Pula je u prošlim godinama financirao klub sa cca 3,8 milijuna kuna na godišnjoj razini. U 2012. godini je putem proračuna Grada i lokalnog saveza sportova izdvojeno 3.774.629 kuna. Od toga se iznosa 348 tisuća kuna odnosi na ratu kredita koji je klub podigao još 2006. godine kod Hrvatske poštanske banke u iznosu od 2 milijuna kuna. Jamac za taj kredit bio je Savez sportova Grada Pule i upravo je na njega odnosno na Grad Pulu pao teret njegovog vraćanja. Dobra je stvar da 31. prosinca prošle godine predstavlja datum dospijeća posljednje rate tog kredita, čime je ta priča doživjela svoj završetak.
Koprivnica
Uz lokalnog i hrvatskog gospodarskog giganta Podravku, odnosno Belupo, punjenu proračuna NK Slaven Belupa doprinosi i Grad Koprivnica. Grad sufinancira rad omladinske škole te doprinosi održavanju terena koje koristi nogometni prvoligaš.
U 2013. godini je rad omladinske škole putem Zajednice športskih udruga Grada Koprivnice sufinanciran sa 462.602 kune, dok je za prošlu godinu predviđeno malo smanjenje na iznos od 429.800 kuna. Tijekom 2013. godine Grad je sufinancirao troškove režija i troškove održavanja terena koje koristi NK Slaven Belupo u iznosu od 725 tisuća kuna. Uz NK Slaven, pomoćne terene koristi i NK Tehnika i NK Koprivnica.
Zadar
Financijska kriza osjetila se i u ovogodišnjem proračunu Grada Zadra te je rezultirala smanjenjem ukupnih davanja za sport u iznosu od milijun kuna, tako da će ona ukupno iznositi 23,4 milijuna kuna. Osim smanjenja sredstva najavljena je i veća kontrola u trošenju dodijeljenih sredstava od strane Sportske zajednice Grada Zadra.
Zadar je poznat kao košarkaški grad pa ne čudi da se najveća pažnja posvećuje košarkaškom klubu (4,5 milijuna kuna), no ni NK Zadar nije ostao praznih džepova. U odnosu na 2013.godinu, kad je klub bio potpomognut iz gradske blagajne s iznosom od 3,2 milijuna kuna, prošle godine je došlo do smanjenja od 400 tisuća kuna pa su se klupski čelnici morali zadovoljiti s 2,8 milijuna kuna.
Osijek
Kriza se osjeti i u Gradu na Dravi, pa tako i u osječkom prvoligašu. Za razliku od 2013. godine kad je u gradskom proračunu za rad kluba bilo predviđeno 2,4 milijuna kuna, prošle godine su sredstva smanjena za milijun kuna uz javno obećanje da će grad svojim aktivnostima pomoći u pronalasku sponzora koji bi nadoknadili predviđeni gubitak.
U nedostatku sponzora, nedovoljnih prihoda od TV prava, marketinga i prodaje ulaznica ove brojke pokazuju da hrvatski nogometni prvoligaši uvijek imaju utjehu u svojim lokalnim jedinicama vlasti. Bez obzira na tešku gospodarsku situaciju, oni nisu okrenuli leđa klubovima jer svaki doprinosi punjenu proračuna lokalnog prvoligaša u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima. Neki su i vlasnici određenih udjela u klubovima pa je stoga njihova odgovornost za funkcioniranje i svakodnevni život kluba još veća, pogotovo se to odnosi na one gradove koji imaju status većinskog vlasnika. Takvu brigu svakako treba prepoznati, ali i ukazati na potrebu veće kontrole u trošenju tih sredstava. Također valja spomenuti činjenicu da ta pomoć treba biti usmjerena prema omladinskim školama klubova koje predstavljaju žilu kucavicu hrvatskog nogometa, te održavanju infrastrukture koja je i dalje u vlasništvu gradova i koja se ne koristi samo za sportske potrebe. Financiranje profesionalnih pogona treba biti u drugom planu, što je i uputa odnosno zahtjev Europske unije. Problem predstavlja i nedostatak sustavnog financiranja sporta, zbog čega se stvara prevelika ovisnost o aktualnoj lokalnoj vlasti, a prevelike razlike u brojkama koje izdvajaju pojedini gradovi, omogućuje stvaranje neravnopravne tržišne utakmice između samih klubova, što ukazuje na potrebu njihova ujednačavanja.
Karlo Propadalo
