Nakon što smo kroz članke obradili kako su Gradovi financirali prvoligaški nogomet u 2014. godini, pa onda i u 2015., vrijeme je da se pozabavimo pitanjem koliko se javnog novca potroši na klubove koji se natječu u Drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi. Izdvojene cifre usporedit ćemo s ukupnim prihodima koje ti klubovi ostvaruju.
Grad Zagreb
U proračunu Grada Zagreba, osim stavi za prvoligaše, postoje i izdvajanja za čak četiri drugoligaša. Riječ je u o sufinanciranju NK “Lučko”, NK “Sesvete”, NK “Rudeš” i NK “Hrvatski dragovoljac”, a isto je u Programu javnih potreba u sportu za 2015. godinu planirano na način da Lučko na ime plaće trenera dobije 474 tisuća kuna, za korištenje i održavanje stadiona 290 tisuća kuna, a kao pomoć u vidu plaćanja troškova samog natjecanja 240 tisuća kuna. Ako pogledamo ukupne prihode Lučkog iz 2014. godine, na kojima je i planirano koliko je potrebno izdvajanje u 2015. vidjet ćemo da je klub uprihodio 1.553.649kn, dakle prihodi iz proračuna iznose dvije trećine prihoda, jer njihov zbroj iznosi milijun i 40 tisuća kuna.
Sesvete dobivaju još i više. U 2015. tako planirano je na ime plaće trenera dobije 547 tisuće kuna, za korištenje i održavanje stadiona 440 tisuća kuna, a kao pomoć u vidu plaćanja troškova samog natjecanja 300 tisuća kuna, dakle ukupno milijun i 287 tisuća kuna. Kako su prihodi Sesveta u 2014. godini iznosili 2.462.671kn, jasno je da bi bez polovice sredstava iz javnog proračuna poslovanje kluba bilo znatno otežano.
Kod NK Rudeš, financije iz gradske blagajne nešto su manje izdašne, ali ne puno. Plaće trenera bit će lakše platiti kad stigne uplata od 462 tisuće kuna, život domaćih natjecanja lakše će se preživjeti uz dodatak od 240 tisuća kuna, a za korištenje i održavanje stadiona dobit će 350 tisuća kuna, dakle ukupno milijun i 52 tisuće kuna. Lanjski prihodi iznosili su 2.376.117kn, no tada je iz proračuna klub dobio nešto više od milijun i osamsto tisuća kuna, dakle jasno je da će i ove godine velika većina klupskog proračuna ovisiti o donacijama Grada.
Posljednji drugoligaš na ovoj listi je Hrvatski dragovoljac. Taj će klub iz gradskog proračuna ukupno dobiti najviše od svih spomenutih – milijun i 545 tisuća kuna. Oni su raspoređeni tako da se za plaće trenera izdvojilo 530 tisuća kuna,cijena sudjelovanja u domaćim natjecanjima procijenjena je na 440 tisuća kuna, korištenje i održavanje sportskog objekta vrijedno je 500 tisuća kuna, a Grad je odlučio platiti i jednu prigodnu sportsku priredbu u iznosu od 75 tisuća kuna.
Grad Sisak
Nakon što smo se maknuli od Zagreba, vrijeme je da se uputimo prema Sisku i nogometnim romantičarima dobro poznatoj Segesti, koja sredstva dobiva preko Zajednice sportskih udruga grada Siska koja se naravno financira se iz proračuna Grada Siska. Za Segestu je tako planirano sa 550 tisuća za redovitu djelatnost, odnosno za redovite troškove natjecanja za sve uzrasne kategorije kluba i to prema stavkama 1) Članarine i kotizacije nadležnom savezu, 2) Troškovi službenih osoba na domaćim službenim utakmicama i 3) Troškovi putovanja na gostujuće službene utakmice.
No, to nije sve. Segesta će tako dobiti i dodatnih 350 tisuća kuna , ali ta sredstva su strogo namjenska i koriste se isključivo u svrhu deblokade računa HNK “Segesta” Sisak, odnosno za troškove postupka Predstečajne nagodbe kojim se nakon 18 godina odblokirao račun kluba i na taj način od gašenja spasio najstariji hrvatski nogometni klub. Što se pak tiče korištenja gradskog stadiona, on je za Segestu besplatan. Obzirom je Segesta u 2014. uprihodila 1.141.648 kuna, jasno je kao dan da joj javni novac život znači.
Dugopolje
Drugoligaš koji je najpoznatiji po novom stadionu koji je izgrađen u vrijeme gospodarskog procvata općine iz koje dolazi, također prima novce iz proračunske kase. Općina Dugopolje u 2015. godini Proračunom je predvidjela sredstva za Nogometni klub Dugopolje u iznosu od 2 milijuna kuna. Predviđena sredstva iskazna su u ukupnom iznosu, a bit će potrošena na troškove režija, plaćanje usluga autobusnog prijevoza, plaćanje troškova smještaja na gostujućim utakmicama, održavanjesportske infrastrukture, kotizacije, sudačke takse za odigravanje utakmica te sportske stipendije. Ako znamo da je u 2014. godini klub uprihodio 2.876.150 kuna, od čega je čak 2.748.896 kuna došlo iz javnih izvora, jasno je da bez milijuna iz Općine, nema ni ovog drugoligaša, bar ne na ovoj razini.
Vinkovci
Popularna Cibalija prošla je kroz mučan proces predstečajne nagodbe, o čemu smo već pisali, no ni sada kad je klub preoblikovan u sportsko dioničko društvo, ne može još uvijek stati na vlastite noge, bar kad je u pitanju omladinska škola Mravunac-Fegeli koja djeluje pri klubu, a koju Grad financira s milijun i 650 tisuća kuna. U ovaj iznos svakako treba ubrojiti i to da je Grad pristao pretvoriti dugovanja u dionice u gradskom vlasništvu, koje se zasad baš i ne čine naročito vrijednima. Bar kad je mogućnost prodaje u pitanju.
Zadar
Još jedan drugoligaš koji je prošao preoblikovanje je NK Zadar. Klub koji se mučio s isplatom plaća igračima i čija je sudbina više nego neizvjesna, zasad se također pokazao kao ne previše interesantan, bar ne ozbiljnim investitorima. Ipak, Grad Zadar je i ove godine odlučio financijski pomoći klubu, ovaj puta preko potpisivanja sponzorskog ugovora. Za sponzorske usluge utvrđena je cijena od 2.,3 milijuna kuna sa PDV-om. Također, određeno je da se uplata vrši prema ispostavljenim fakturama NK Zadra u ratama sukladno potrebama športskog dioničkog društva.
Šibenik
Šibenik je također preoblikovan u dioničko društvo, ali za razliku od Zadra proživljava novu mladost, bar kad su rezultati u pitanju, jer još uvijek drži čelnu poziciju Druge lige. Od Grada pritom dobivaju 750 tisuća kuna, a uz to i 2 milijuna kuna koje će Grad uložiti u pomoćni teren. Obzirom je klub u 2014. ostvario prihod od 2 milijuna i 994 tisuće kuna, jasno je da mu ovakvi iznosi dosta znače kako bi izgurao godinu.
Velika Gorica i Imotski
Nažalost, kad je riječ o ova dva grada, unatoč našim opetovanim zahtjevima da nam dostave koliko javnog novca troše na HNK Goricu i NK Imotski, odgovore nismo dobili čime su gradske vlasti prekršile Zakon o pravu na pristup informacijama, no to ne znači da ćemo lako odustati od traženih informacija. No, za potrebe ovog članka morat ćemo konzultirati financijska izvješća koja su predala ova dva kluba za 2014. godinu. HNK Gorica je u 2014. ostvarila prihod od 3.614.325, a pod stavkom donacije iz proračuna navedeno je 0kn. No, kako je isti klub u 2013. godini dobio iz gradskog proračuna 1.978.125kn teško je za očekivati da je ukinuto kompletno financiranje. Što se pak Imotskog tiče, klub je u 2014. godini ostvario prihod od 1.146.695kn, od čega je iz proračuna došlo 746 tisuća kuna.
Zaključno, jasno je da ispod prvoligaške razine klubovi teško opstaju bez pomoći gradova, točnije novca svih građana. U takvom omjeru snaga, važno se zapitati nekoliko stvari – što čine oni sami kako bi to promijenili? Može li kako HNS u tome pomoći? Zašto se ne promijeni medijska slika i može li se promijeniti? I na kraju, ako je stanje nepromjenjivo, treba li nam uopće profesionalna druga liga?
Veljko Tomić
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za pluralizam u sklopu projekta “Ilegalne potpore u sportu, “legalne potpore” u diskriminaciji.”
