Na sjednici Gradskog vijeća grada Pule održanoj1. kolovozaprihvaćen je zaključak o usvajanju izvještaja o poslovanju NK Istre 1961 š.d.d. za 2013. godinu. Detaljnu analizu prošlogodišnje realizacije možete pogledati ovdje, a danasslijedi analiza financijskih pokazatelja Nogometnog kluba Istra 1961 mdash; dakle analiza trendova unutar kluba na osnovu zadnjih nekoliko izvještaja.
Iz gornjih tablica primjećujemo da se kratkotrajna imovina i kratkoročne obveze svake godine povećavaju. Ono što nikako nije dobro je činjenica da se obveze povećavaju puno brže od imovine. Prevedeno Istra je svake godine sve više “dužna”, što prema većinskom vlasniku Ščeglovu koji klub “financira” davanjem zajmova, što prema bankama (IKB Umag, Sberbank, Zaba). Moglo bi se reći da Istra živi “na kredit”.
Pokazatelji likvidnosti vidljivi iz gornjih tablica stoga nikako nisu dobri. Pozitivan pomak je vidljiv u 2013. no isključivo zbog povećanja novčanih sredstava koji su rezultat novih zaduživanja kod većinskog vlasnika i banaka, te zbog transfera igrača. No unatoč blagom pomaku, pokazatelji ubrzane i tekuće likvidnosti koji bi trebali biti minimalno 1 (a poželjno je da tekuća likvidnost bude 2), iznose svega 0,20 i 0,23. To bi značilo da Istra, ukoliko bi naplatila sva svoja potraživanja, može podmiriti svega petinu svojih kratkoročnih obveza.
Gore navedeni pokazatelji zaduženosti pokazuju koliki stupanj imovine je financiran iz vlastitih izvora (kapitala) društva, a koliki iz tuđih izvora.
Kao što je vidljivo u tablici, koeficijent zaduženosti je sve veći, dok je koeficijent vlastitog financiranja sve manji. Poželjno bi bilo da je omjer barem 50:50, ali kod Istre taj omjer je 69:31 u “korist” tuđeg kapitala.
Odnos duga i glavnice bi trebao biti manji od 1, a on je na toj razini bio samo 2011. godine, a od tada je narastao za više nego duplo.
Iz svega viđenoga možemo samo zaključiti da je Istra prezadužena i da se njezin dug povećava.
Pokazatelji ekonomičnosti su vrlo jednostavni, budući da u omjer stavljaju prihode i rashode, pa ih je tako vrlo jednostavno i interpretirati. Ako je veći od 1, posluje se pozitivno, ako je manji od 1, posluje se negativno. Kroz sve 3 godine ti su pokazatelji manji od 1, no trend je pozitivan i u 2013. je vrlo blizu 1. Taj pozitivan trend ipak treba uzeti s rezervom, budući da su veliki prihodi u 2013. rezultat prodaje igrača (Hrvoje Milić, Mateo Sušić i Sandi Križman), a transferi igrača se sigurno ne može uzeti kao stabilan izvor prihoda.
Upravo zbog toga smo izvukli i neke podatke koji su zanimljivi za nogometne klubove. Iz tablice je vidljivo da Istra, ako stavimo na stranu transfere (kao neredovitu aktivnost) i amortizaciju (kao čisto knjigovodstveni trošak), ostvaruje još veći gubitak. Također, ako maknemo državne donacije (tj. donacije grada Pule) koje, za razliku od zajmova Mikhaela Ščeglova, sigurno neće trebati vratiti, te ako maknemo transfere, Istra godišnje uprihoduje tek nešto više od 5 milijuna kuna. To je iznos koji nije dovoljan niti da pokrije plaće igračima, trenerima i osoblju u klubu.
Iz svega viđenog, može se zaključiti kako NK Istra 1961 š.d.d. ne posluje pretjerano uspješno (svake godine posluje s gubitkom), ali niti sigurno (loša likvidnost, zaduženost svake godine sve veća, a iz redovnog poslovanja ne može pokriti niti plaće). Klub očigledno živi “na kredit”, te se zadužuje kod komercijalnih banaka i većinskog vlasnika, a svake godine 21% proračuna donira Grad Istra. Teško je znati hoće li zajmove Ščeglova Istra na koncu trebati vratiti, ali ono što sigurno znamo je da se oni vode pod klupske financijske obveze i da se na njih svake godine obračunava kamata.
S obzirom na Europsku komisiju koja se sve češće bavi državnim potporama u profesionalnom sportu (s tendencijom da ih ukine), te UEFAmdash;inom Financijskom fair playu koji traži od nogometnih klubova da imaju samoodržive proračune bez uplata vlasnika koji pokriva dugove neracionalnim poslovanjem, financijska situacija NK Istre, koja svake godine potroši više nego što zaradi, mogla bi uskoro biti vrlo teška. Stoga ne iznenađuju glasine o novoj prodaji kluba koji bi tako dobio svježi kapital.
Vedran Matenda
Dokumenti su dostupni u našojarhivi, a možete ih preuzeti i ovdje:
Revizija 2013.
Izvještaj na Gradskom vijeću
