Prošlo je punih sedam godina od kada je Robert Enke tragično okončao svoj mladi život. Ovaj bivši vratar Borussie Monchengladbach, Benfice, Barcelone, Fenerbahcea,samo dva dana prije tragičnog čina odigrao je 90 minuta u dresu svog tadašnjeg kluba, Hannovera 96. Tog 10. studenog 2009. skončao je tragično bacivši se pod brzi vlak. Iza sebe je ostavio suprugu, dijete i brojna pitanja. Mladi i talentirani vratar, koji je imao 8 nastupa za Elf od 2003.godine se borio sa depresijom. Psihijatar Valentin Markser izjavio je medijima:
– Patio je od depresije i straha od neuspjeha.
Tijekom kratkog života, obilježenog i tragedijom gubitka kćerkice, Enke se borio sa psihološkim problemima, a tužna obljetnica njegove smrti još jednom je otvorila pitanje važnosti mentalnog zdravlja.
Nedvojbeno je da danas vrhunski nogometaši zarađuju vrtoglave iznose, na kojima im često zavidimo. No, isto tako veliki broj primjera iz svijeta nogometa (pa i profesionalnog sporta općenito) navodi na zaključak da se mnogi teško nose sa stečenom slavom i novcem. Pred njih se postavljaju veliki zahtjevi i očekivanja, novac često nije dovoljan da bi kompenzirao stres s kojim se nose. Psihološki problemi su tabu tema, o njima se ne priča. Dok o ozljedama mišića ili ligamenata znamo gotovo sve, problemi psihološke prirode skriveni su od javnosti i za njih često nikad ne saznamo.
Provedena je i studija o mentalnim bolestima kod profesionalnih igrača na uzorku od preko 300 igrača, bivših i aktivnih. Brojke i spoznaje, do kojih je došao njihov tim na čelu sa dr. Vincentom Gouttebargeom, više su nego indikativne i utjecat će na budućnost svijeta nogometa i sporta općenito. Istraživanje je pokazalo da više od četvrtine aktivnih igrača pati od depresije i anksioznih poremećaja, a kod umirovljenih igrača taj broj raste do čak 39%. Posebno je zabrinjavajuća posljednja brojka koja pokazuje da se mentalne bolesti kod umirovljenih igrača pojavljuju češće nego kod drugih skupina u društvu, što je definitivan dokaz da usprkos uobičajenom stavu život nogometaša definitivno ima i svoju tamnu stranu. Problem je ovo o kojem se ne priča, a do naslovnica teško i nikako dolazi. Teško je zapravo i zamisliti da u dominantno “macho” kulturi nogometa ovo pitanje bude tretirano s važnošću koje zaslužuje. Većina istraživanja bavila se ozljedama igrača i fizičkim zdravljem, tako da su pitanja mentalnog zdravlja bila svojevrstan tabu, o kojem su progovarali tek pojedinci. Depresija, anksioznost, alkoholizam najčešći su problemi među populacijom nogometaša, a visoke brojke govore da nije riječ o izoliranim slučajevima nego o iznimno važnom pitanju.
Tragična sudbina Roberta Enkea, ali i nekih drugih nogometaša, jasno pokazuje da su pitanja mentalnog zdravlja i prevencije oboljenja od ogromne važnosti u modernom svijetu nogometa i sporta općenito. Koliko god važnosti posvećivali fizičkoj spremi i pripremi, potreban je i rad na psihološkom planu. Sportska psihologija nedvojbeno postaje sve važnija disciplina no ona ne bi smjela biti rezervirana samo za vrhunske klubove i kolektive. Potrebno je osvijestiti važnost ovog pitanja još od omladinskih škola, kako bi put prema sportskom uspjehu bio praćen razvojem kompletne osobnosti.
Edo Zdravković
