Search
Close this search box.

CSKA Sofija – kada prodaja kluba nije rješenje

Pravi naslov bi trebao biti “Kako klub opterećen sjajnim povijesnim rezultatima iz godine u godinu, iz prodaje u prodajusrlja u propast “. Malo predugačko, ali ovakvu priču nije jednostavno sažeti u jednostavan naslov.

Nekad rezultatski veliki klub ponovno je dotaknuo financijsko dno, zahvaljujući lošim vlasnicima. Tipičan primjer kako itekako treba biti oprezan kome i kako se prodaje klub. CSKA je više puta kupljen i prodavan od strane dioničara, da bi sad pokušali izaći na burzu kao prvi istočnoeuropski klub. I tu su doživjeli krah, tako da im je upitna budućnost.

Sjajna povijest koju krasi 31 titula prvaka,10 osvojenih domaćih kupova, dva (2) polufinala i četiri (4) četvrtfinala Kupa prvaka, te jedno (1) polufinale Kupa pobjednika kupova.U novije vrijeme su tri (3) puta stigli do grupne faze natjecanja Europske lige te jednom završili natjecanje u 1/16 finala kupa UEFA.

Manje uspjeha su imali u financijskim utakmicama. Sjajna rezultatska prošlost i očekivanja navijača, uz loše vođenje kluba, često ih je gurao u ralje dugova. Ekonomija ne priznaje povijest! Prošlo je vrijeme kada su državne tvrtke, odnosno porezni obveznici sanirali klubove. Danas moraš znati raditi ili “pokrit se koliko ti je lancun dug”, bez obzira na trenutni sportski rezultat.

Devedesetih godina CSKA osvaja dvije titule (1992., 1997.) i dva kupa (1997., 1999.) te 1999. ulaze u 1/16 finala kupa UEFA. Takvi uspjesi ne zadovoljavaju nekoga s takvom povijesti. Navijači traže više, a uprava da udovolji navijačima mijenja trenere, kao na pokretnoj traci. Uporište nemaju ni u bugarskoj ekonomiji, tako da, osim prodaje igrača, nemaju drugih prihoda. Čak se 1997./1998. pokušava s povratkom legendi. Stoičkov, Ivanov i Kostandinovnakon samo godinu dana napuštaju klub koji upada u financijske probleme,a koje se rješavaprodajom perspektivnih igrača. Martin Petrov 1998., kao 19-godišnjak, prelazi u Servette za 1,2 milijuna njemačkih maraka, 1999. Stiliyan Petrov, kao 20-godišnjak, prelazi u Celtic za 3,4 milijuna eura, 2001. Berbatov, kao 20-godišnjak, prelazi u Bayer za 1,3 milijuna eura.

Prvi vlasnik CSKA – Vasil Bozhkov

Klub se doveo u takvu situaciju pretjeranim zaduživanjem. Nešto slično kao Hajduk koji danas mora prodavati “obiteljsko blago” da bi preživio. Samo CSKA 1999. ide i korak dalje – klub postaje dioničko društvo i prodaje se. Većinski vlasnik tada postaje Vasil Bozhkov, jedan od najbogatijih bugarskih biznismena, čije je bogatstvo procijenjeno na oko 1,5 milijardi eura, a kojeg se u WikiLeaks materijalima,u prepiskama američkih veleposlanika, spominje pod nazivom “najpoznatiji gangster” koji je aktivan u “pranju novca, privatizacijskoj pljački, iznudama, reketarenjima, ilegalnoj trgovini starinama…”.

Prvi većinski vlasnik ne donosi značajan uspjeh. Klub prodaje i drugog Petrova, te imaju samo 16 registriranih igrača kako bi se izvukli iz financijskih problema.U idućih sedam (7) godina osvojena su samo dva (2) prvenstva, bez uspjeha u europskim kupovima. Tek 2005. godine ulaze u skupine Europske lige. Treneri se i dalje mijenjaju kao na traci, dovodena su čak i dva talijanska (Catuzzi i Simoni). Stižu igrači iz Brazila. Za 3 milijuna eura Lima i Sosa kojima ne isplaćuju plaću pa FIFA presuđuje da su igrači slobodni. Nakon svih tih neuspjeha, u prosincu 2006., Bozhkov prodaje klub indijskom tajkunu Pramond Mittalu, jednom od braće Mittal, najbogatijih ljudi u svijetu. Bogatstvo ostvareno u industriji čelika mjeri im se na oko 19 milijardi dolara.

“To je to !” – gotovo svi su pomislili. Međutim, ulaganje indijskog multimilijardera dovodi do samo jedne titule (2007.-2008.) i novih neuspjeha u Europi. Klub je nakon samo dvije godine ponovno dužan i jedva dobiva licencu za Bugarsku ligu. Jednostavno, ne postoji tržište niti liga koja može vraćati velika ulaganja u klub. Mittal prodaje klub nakon samo dvije godine, u prosincu 2008., lokalnom konzorciju koji se bavi otpadom, Titan AS.

Slijede nova velika ulaganja koja donose dva plasmana u grupnu fazu Europa lige (2009. i 2010.), ali i samo jedan kup (2011). Klub se ponovno 2013. godine nalazi u velikim financijskim problemima. Na ovakvom tržištu sa slabom ekonomijom samo ulazak u skupine Lige prvaka može osigurati mirnu budućnost. Bugarska, kao ni Hrvatska, nema jaku ligu niti velike novce od TV prava, kakva imaju zapadno-europski klubovi, te kao takvi ne možemo konkurirati u tim okvirima. Jedino stabilan i polagan rast na čvrstim temeljima može biti uspješan. Čak ni bogati tajkuni ne mogu po financijskom fair-playu UEFA-e više sanirati klubove unedogled, on jednostavno mora sam živjeti od svog poslovanja.

U lipnju 2013. u klub dolazi trener Stoichkov. Klub je pred ovrhom, zbog duga od 500 tisuća eura iz 2008., a koji je sada narastao na 6 milijuna eura.To je bila investicijaukrajinskog tajkuna Konstantina Zhevaga koju mu nikad nisu vratili. Klub zbog toga ne dobija licencu za natjecanje u Europa ligi u sezoni 2013/14. Igrači mahom odlaze iz kluba. Vlasnici objavljuju da su u pregovorima za prodaju klubaGrishi Ganchevu, još jednom “sumnjivom” bugarskom poduzetniku. Ganchev je pod istragom zbog šverca šećera, organiziranja zločinačke grupe, prijetnji, ali je i član Olimpijskog odbora i Bugarskog nogometnog saveza. Ganchev je izLovecha i ideja je bilaspajanje s nogometnim klubom Litexom – praktički su dugovi trebali ostati u sadašnjem CSKA, a titule bi se prebacile u ujedinjeni klub (nešto slično je napravio Dinamo kada je dioničko društvo poslao u stečaj sa svim dugovima, a nastavio kao udruga građana “iz nule”). U, međuvremenu, Ganchev, zbog pritiska navijača odustaje.

Navijai demoliraju zgradu Bugarskog nogometnog saveza

Potom legende kluba osnivaju dioničko društvo “CSKA 1923”, kojeg čineAsparouh Nikodimov, Dimitar Penev i Stoyan Yordanov, s idejom da kupe euro-licencu prvoligašaNeftohimic 1962 Burgas. Za ovu makinaciju tražilo se odobrenje Bugarskog nogometnog saveza, čije su prostore navijači CSKA demolirali tijekom jednog prosvjeda. Desetak dana kasnije vlasnici objavljuju da su prenijeli dionice na Stočičkova, ali onubrzo napušta klub kada uvidi razinu financijskih problema.Na koncu je klub u srpnju prodanRed Champions grupi koju predvodi jedan od bivših predsjednika, Alexandar Tomov, i klub preuzima “Pound investment” iz Luxemburga.

lanovi Saborskog odbora navijaa CSK Sofija prilikom kupnje dionica Foto: cska.org

Za rješavanje financijskih dubioza odlučuju napraviti dokapitalizaciju, te dionice ponuditi, kao prvi istočnoeuropski klub, na Bugarskoj burzi.Javnom ponudom dionica (IPO) je u ožujku 2014. ponuđeno novih 30% dionica kluba kojima se želi skupiti 4,5 milijuna eura, čime bi se osigurao nesmetan rad kluba, koji, prema riječima Tomova, ukupno duguje malo više od 8 milijuna eura (kako je potvrdio dug je, prilikom njihova pruzimanja, bio 20 milijuna eura). Pokrenula se žestoka kampanja, navijači su bili jedinstveni kupiti dionice koje su ponuđene po cijeni od samo 1,5 eura/dionica. Unatoč činjenici da imaju 190 tisuća navijača organiziranih u 799 klubova, prodaja ne ide tako dobro. Trenutno je za mjesec dana prodano dionica u vrijednosti od samo 359 tisuća eura.

CSKA mora do 19.svibnja ispuniti financijske obaveze, inače mu prijeti ponovno odustajanje od europskih natjecanja, kao i licenca za iduću domaću sezonu.

Ovo je samo još jedan primjer kako nije lako trčati za uspješnom poviješću, koja vrlo lako postane veliko opterećenje.Puno mudrosti, znanja i strpljenja treba u građenju temelja uspješnog nogometnog kluba u okvirima u kojima živimo.

Robi H.


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter