Club Brugge hit je ovogodišnje Europske lige, nedavno su izbacili Bešiktaš Slavena Bilića i dogurali do četvrtfinala. To je klub koje je u posljednjih 10 godina osvojio prvenstvo 2004./2005., drugi je bio 2011./2012., a ostale godine se nalazio na trećem i četvrtom mjestu, s tim da je 2006./2007. bio čak šesta momčad Jupiler Lige. Aktualan je osvajač kupa. Što se tiče Europe u pravilu je to Europska liga i njene skupine.
Ipak ono što je zanimljivo je da je klub zbog lošeg poslovanja prije par godina zapao u dugove, te je zbog toga prodan za 11 milijuna eura sadašnjem predsjedniku Bartu Verhaeghu. Očito su vraćanjem dugova krenuli bolji dani za ovaj klub iz Zapadne Flandrije, barem oni sportski, jer sudeći po financijama i dalje se igraju vatrom i posluju vrlo rizično. No, krenimo redom:
Kada se pogleda bilanca Club Bruggea, vidljivi su problemi u kojima se klub nalazi. Naime, kapital kluba je minimalan. Temeljni kapital iznosio je oko 4 milijuna eura, dokapitalizacijom je povećan na 15 milijuna, no on danas gotovo i ne postoji. Preneseni gubitak od 14 milijuna eura “pojeo” je kapital kluba, te on danas iznosi svega milijun eura. Dugoročne obveze za kredite iznose 15 milijuna eura, dok su kratkoročne obveze 5 milijuna. Ako se nastavi s trendom gubitaka, Club Brugge će ostati bez kapitala u pasivi bilance, što nikako nije dobra situacija.
Veliki dio godinjih prihoda je ovisan o transferima, a ni to nije dovoljno da se pokrije rashod
Račun dobiti i gubitka nam pokazuje kako Club Brugge posluje jako loše. U posljednje 2 godine ostvarili su gubitak od čak 15 milijuna eura. Bez prodaje igrača mogu jedva pokriti trošak plaće, koji čini polovicu rashoda i više od polovice svih prihoda. Ukupni godišnji rashodi dosežu vrtoglavih 50 milijuna eura godišnje, što je više nego cijeli HNL zajedno.
Sam prihod (bez transfera), prema riječima financijskog direktora Patrick Orleacute;ans, je posljednjih godina povećan za nekih 25% u odnosu na ranije, a čine ga 10 milijuna eura od sponzora (teleoperater, farmaceutska tvrtka, …), 10 milijuna eura od ulaznica, 6 milijuna eura od televizijskih prava te 3 milijuna eura od prodaje robe i restoranske djelatnosti. Ostali prihodi dolaze od prodaje igrača.
Kada se pogledaju pokazatelji likvidnosti, situacija uopće ne izgleda loše. Tekuća likvidnost je gotovo na idealnoj razini od 2 (iako se sve veće od 1 smatra dobrim), klub raspolaže radnim kapitalom što su i sami naveli u izvještaju kada su službeno pojasnili kako klub ne posluje iracionalno i kako je klub likvidan. No, ne može se financijski izvještaj gledati samo s pozicije likvidnosti. Pravi problem se vidi kada se pogledaju pokazatelji zaduženosti.
Pola trokova ide na plae
Koeficijent zaduženosti od 0,79 nam govori kako Club Brugge čak 79% svoje imovine financira tuđim izvorima, bili to krediti banaka, neplaćeni dug prema dobavljačima ili pak neplaćeni porez prema državi. Ovo bi otprilike značilo da Club Brugge mora rasprodati 79% svoje imovine da bi vratio sve svoje postojeće dugove. Naravno, nogometni klub nije tvornica dasaka pa da se može tako egzaktno gledati, igrači nisu imovina kluba i njihova vrijednost nije navedena u bilanci. No svejedno, ovo je vrlo zabrinjavajući pokazatelj.
Treba spomenuti da je infrastruktura koju trenutno imaju (olimpijski stadion i kampovi) sagrađena od strane države, a unatoč ideji da se gradi novi i veći stadion za dva gradska kluba (drugi je Cercle Brugge) odluka je pala da svaki klub gradi stadion za sebe. Club Brugge tako gradi stadion kapaciteta 40.000 mjesta, a Cercle svoj za 12.000 posjetitelja. Inače Bruggeov stadion biti će pravo malo čudo sa 400 antena za besplatni Wimdash;Fi internet, a dio tribine je prilagođen za slijepe osobe koji će imati dvoje vodiča/komentatora tijekom utakmice da im prenosi događaje s terena. Sadašnji vlasnik je već 2008. godine, dok još nije dokapitalizirao Brugge, pokušavao izgraditi stadion za klub, ali kako mu gradski oci nisu dopustili gradnju 45.000 kvadrata popratnih prostora za najam, već samo 30.000 je odustao od gradnje zbog neisplativosti cijelog posla.
Na kraju analize možemo donijeti zaključak kako ni na zapadu “ne cvate cvijeće”. Čak i u jednoj razvijenoj zemlji poput Belgije klubovi su ovisni o transferima, zaduženi su “preko glave” i posluju izrazito rizično. Za sada im se rizik, što se tiče sportskih uspjeha isplatio, a vjerojatno su i financije za 2014. bolje zbog igranja u Europskoj ligi (barata se sa zaradom od oko 4 milijuna eura) te većeg prihoda od ulaznica, sponzora i TV prava. Biti će zanimljivo vidjeti jesu li zaradom pokrili gubitke proteklih razdoblja, ali i ne baš mali operativni minus kojeg stvaraju svake godine. S obzirom na sve financijske parametre Clubu Brugge bi prioritet trebalo biti ulazak u skupine Lige prvaka (osvojili su kup što im osigurava grupu Europske lige, ali su i vodeći u prvenstvu: prvi ide u grupu Lige prvaka, a drugi u treće kolo kvalifikacija). U protivnom mogli bi upasti u probleme s ostvarivanjem Financijskog fair playa (FFP) kojim se brani klubovima pretjerano poslovanje s minusom. Iako nemamo podatke za prošlu godinu, treba spomenuti da, prema bilančnim zapisima iz 2012. i 2013. godine, vlasnik nije unosio vlastiti kapital u klub mdash; osim početne kupnje dokapitalizacijom. Navijači se nadaju da će u slučaju negativnog FFPmdash;a ubaciti svježi kapital ili pozajmicu da se prebrode problemi.
Vedran Matenda
