Nakon Dinama došli smo i do financijskih izvještaja i bilanci Hrvatskog nogometnog saveza. Kada se pogleda bilanca HNSmdash;a, prvo što upada u oko su velika novčana sredstva u banci i blagajni, što potvrđuje izjave rukovodećih ljudi kako je HNS stabilna udruga bez financijskih problema. Novac čini više od polovice ukupne imovine HNSmdash;a i zaključak je kako su stvarno “puni kao brod”.
Stoga je dosta čudna stavka Obveze za kredite i zajmove. Nejasno je zašto firma koja ima 6 puta više novca od iznosa kredita plaća kamate bankama?
No, u svakom slučaju, HNS ima velike “zalihe” prenesene dobiti (odnosno viška prihoda kod udruga) i na prvi pogled stvarno se može reći da je HNS stabilna firma.
Velika je stavka naplaćenih prihoda budućeg razdoblja (44 milijuna kuna u 2013), što bi značilo da je HNS dobio novac za uslugu koju tek treba izvršiti. Ne možemo znati na što se to odnosi, je li riječ o novcu namijenjenom za izgradnju kampa reprezentacije, ili o nekim drugim uslugama.
Kada se pogledaju prihodi, evidentno je drastično smanjenje u 2013. godini. Prihodi su manji za 70 milijuna kune. Razlog tome je vjerojatno to što je 2012. godine bilo europsko prvenstvo. Bilo bi zanimljivo pogledati razinu prihoda u 2014. kako bismo potvrdili navedenu tezu. No, ono što je zabrinjavajuće je ovisnost prihoda o plasmanu reprezentacije na europska i svjetska prvenstva. Šteta što su objavljeni izvještaji bez bilješki, pa ne možemo točno utvrditi na što se odnose prihodi od prodaje.
Zanimljiva je i stavka prihoda iz proračuna. Činjenica je da je sport sektor od državnog interesa, no HNS je ipak udruga koja ima godišnje prihode od 10mdash;20 milijuna eura?
Kada se pogledaju rashodi, odmah u oko upada stavka intelektualnih usluga, koja je u 2012. godini 50 milijuna, a u 2013. godini 23 milijuna kuna. Nemamo informaciju na što se to odnosi, ali vrlo vjerojatno je riječ o premijama i dnevnicama za reprezentativce. Usluge telefona, pošte i prijevoza su druga najveća stavka u rashodima, i pretpostavka je da veći dio otpada na putovanja i smještaj reprezentativaca. Kao što je već spomenuto, trošak kamate za primljene kredite (u 2013. pola milijuna kuna) je nešto što na prvu izgleda nepotrebno, ali treba li se postaviti pitanje odgovornosti onoga tko je podigao navedeni kredit i time eventualno oštetio savez za trošak kamate bi trebalo znati detaljnije na što se točno odnosi kredit i zašto je korišten, a nije uzeto sa računa.
Financijski pokazatelji
Prvi pogled na pokazatelje likvidnosti govori da se radi o iznimno likvidnoj udruzi. Trenutna likvidnost premašuje kratkoročne obveze, što znači da HNS ima dovoljno novčanih sredstava da pokrije sve svoje kratkoročne obveze. Tekuća likvidnost (koja bi trebala biti minimalno 1) u 2012. iznosi 3,18, a u 2013. 1,43, što je opet pokazatelj odlične likvidnosti HNSmdash;a.
Pokazatelj financijske stabilnosti ne bi smio biti veći od 1, a HNS i taj uvjet likvidnosti u potpunosti zadovoljava.
Iako su pokazatelji odlični, mora se primijetiti drastično smanjenje koeficijenata u 2013. godini. Razlog tome su već navedeni unaprijed naplaćeni prihodi koji ulaze u obveze (jer HNS ima obvezu izvršiti uslugu u narednom razdoblju, a novac za to je već primljen). Ukoliko se nastavi trend smanjivanja koeficijenata, HNS bi se dugoročno mogao naći u problemima s likvidnosti.
Kod pokazatelja zaduženosti vidljivo je veliko povećanje zaduženosti u 2013. godini. Naime, u 2012. čak 66% imovine financirano je iz vlastitih sredstava, dok u taj parametar u 2013. pao na 43%. Financiranje 57% imovine iz obveza i unaprijed naplaćenih prihoda je solidan rezultat, ali ovako veliko smanjenje može biti zabrinjavajuće.
Kad se pogleda ekonomičnost, vidi se veliko smanjenje (što je i logično budući da je u 2013.godini HNS poslovao s gubitkom). Može se zaključiti da HNS ne posluje ekonomično i da se nešto treba mijenjati, jer ovakav trend može dovesti do velikih problema.
Na kraju ove analize zaključak bi bio da je HNS udruga koja raspolaže velikim novčanim sredstvima, trenutno nema problema s likvidnosti, ali zabrinjava ovisnost o velikim natjecanjima i troškovi koji se ne mogu pokriti iz osnovne djelatnosti. U promatranom dvogodišnjem razdoblju ostvaren je gubitak iako se Hrvatska plasirala na EURO 2012. Novac je u HNSmdash;u ustvari “mrtvi kapital”, a sve se to događa dok domaći nogometni klubovi grcaju u dugovima i financijskim problemima, a ne vidimo i da se ulaže u infrastrukturu ili školovanje kadrova i igrača. Loše bi bilo ako će se te zalihe iskoristiti da bi se pokrivali gubitci na kraju godine.
Vedran Matenda
