Analiza hrvatske nogometne reprezentacije – treći dio: usporedba s boljima od nas

Došli smo i do posljednjeg dijela naše analize reprezentacije Hrvatske u nogometu, prvi dan smo ih usporedili s regionalnim reprezentacijama, pa zatim s nacijama sličnim Hrvatskoj, a danas nastavljamo našu analizu uspoređujući nas s najboljim svjetskim reprezentacijama. Ovom analizom pokušavamo statistički istražiti koliko ima istine u tome kad tvrde da je domaća izabrana A vrsta najkonstantnija, posebno u kontekstu veličine zemlje i ekonomskog statusa.

Ukoliko ste propustili prvi dio i usporedbu s regijom mdash; možete ga pročitati ovdje.
Drugi dio usporedbe sa sličnim zemljamapročitajte ovdje.

Analiza je napravljena na način da smo odabrali tri kriterija za koje smatramo da najrealnije prikazuju konstantnu kvalitetu neke reprezentacije a to su:
1. postotak osvojenih bodova u službenim utakmicama
2. plasman na velika natjecanja (Svjetsko prvenstvo + kontinentalno prvenstvo)
3. prosječno mjesto na FIFAmdash;inoj rang listi

Iako su sva 3 kriterija međusobno uvjetovana (osvojeni bodovi donose plasman na velika natjecanja i bolji koeficijent prilikom ždrijeba, što daje lakše protivnike, itd.), ali smatramo kako je bitno uzeti više parametara da bi dobili što potpuniju sliku toga kakva je sinusoida neke reprezentacije.

Za svaki kriterij napravili smo tablicu, pri kojoj će prvoplasirana reprezentacija dobiti maksimalan broj bodova (jednak broju ekipa na tablici), drugoplasirana jedan manje sve do zadnje reprezentacije koja će zaraditi 1 bod. Zbrajanjem bodova iz svih triju tablica (3 kriterija) dobit ćemo konačnu tablicu koja će nam prikazati gdje se konkretno Hrvatska nalazi u određenoj skupini reprezentacija s kojom ju uspoređujemo.

Usporedba s elitnim razredom

Ovdje smo usporedili Hrvatsku s 10 tradicionalno najjačih svjetskih nogometnih selekcija, a to su: Argentina, Brazil, Urugvaj, Portugal, Španjolska, Francuska, Italija, Engleska, Njemačka i Nizozemska.

1.kriterij plasmana na velika natjecanja

Kod ovog kriterija morali smo napraviti korekciju. Naime, budući da smo obuhvatili i reprezentacije iz Južne Amerike, nema smisla zbrajati plasmane na velika natjecanja iz dva razloga:

mdash;U navedenom razdoblju održala su se 4 EUROmdash;a, a čak 6 Copa America
mdash; Plasman na Copa Americu automatski je osiguran

Ovime dolazimo do zaključka kako su južnoameričke reprezentacije u “nepoštenoj” komparativnoj prednosti nad europskim selekcijama, pa ovaj kriterij i nema previše smisla. Umjesto dosadašnjeg formata, mislimo da je najbolji indikator konstante na velikim natjecanjima usporedba rezultata na turniru na kojem sve navedene ekipe sudjeluju mdash; Svjetskom prvenstvu. Kao kriterij za to, uzeli smo broj prolazaka u iduću fazu natjecanja.

2.kriterij prosječnog mjesta na FIFAmdash;inoj listi i bodovanje

3.kriterij postotka osvojenih bodova

Konačno, ukupna tablica izgleda ovako:

Zaključak

Statistički, iako su parametri proizvoljno smišljeni, načelna slika snage naše reprezentacije drži vodu. Hrvatska je daleko najbolja u bivšoj Jugoslaviji, u vrhu drugog europskog (svjetskog?) razreda ali s dosta velikom razlikom u odnosu na svjetsku kremu. To otprilike odgovara generalnom imidžu snage i najjačih reprezentacija u posljednja dva i pol desetljeća. Ne zaboravite, bez obzira na konstantnost i plasman čak i ispred Urugvaja na toj ljestvici, od neovisnosti smo samo triput prošli grupnu fazu nekog natjecanja. Sve u svemu, sasvim zadovoljavajući rezultat u pogledu konstante. Traži se način i kadar kako to pretočiti u prolaze i uspjehe. Reprezentacije ispred nas jesu demografski, financijski i kadrovski snažnije, ali barem posljednji parametar ovisi isključivo o nama.

Vice Karin