Često čujemo kako je Hrvatska među najkonstantnijim reprezentacijama na svijetu, te kako izvrsno kotira u odnosu uspjeha i objektivnih demografskomdash;ekonomskih deficita u odnosu na veće nogometne nacije. Kako bi potvrdili/opovrgnuli statističko uporište takvih tvrdnji, potrudili smo se napraviti analizu koja bi dala odgovor na pitanje o tome koliko je naša reprezentacija konstantna u odnosu na druge. Ponavljamo, ovdje se ne bavimo najvećim uspjesima dotičnih reprezentacija, nego “srednjim rezultatom” u periodu od 1990.
Pritom ćemo Hrvatsku usporediti s 3 skupine reprezentacija
mdash; zemljama iz bivše države (Slovenija, Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora), kako bismo odredili najuspješniju reprezentaciju u regiji
mdash; 10 tradicionalno najvećih nogometnih sila (Brazil, Argentina, Urugvaj, Portugal, Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka, Nizozemska, Engleska), kako bismo vidjeli gdje kotiramo u odnosu na elitu
mdash; zemljama koje su nam relativno slične po veličini/broju stanovnika/nogometnoj tradiciji (Belgija, Danska, Švedska, Češka, Grčka), kako bismo vidjeli kako stojimo u odnosu na zemlje koje startaju sa sličnim početnim točkama, koliko je to moguće
Za određivanje kontinuiteta odabrali smo tri kriterija za koje smatramo da najrealnije prikazuju konstantnu kvalitetu neke reprezentacije, a to su:
1. postotak osvojenih bodova u službenim utakmicama
2. plasman na velika natjecanja (Svjetsko prvenstvo + kontinentalno prvenstvo)
3. prosječno mjesto na FIFAmdash;inoj rang listi
Iako su sva 3 kriterija međusobno uvjetovana (osvojeni bodovi donose plasman na velika natjecanja i bolji koeficijent prilikom ždrijeba, što daje lakše protivnike, itd.), ali smatramo da je bitno uzeti više parametara da bismo dobili što potpuniju sliku toga kakva je sinusoida neke reprezentacije.
Za svaki kriterij napravit ćemo tablicu, pri kojoj će prvoplasirana reprezentacija dobiti maksimalan broj bodova (jednak broju ekipa na tablici), drugoplasirana jedan manje, sve do zadnje reprezentacije koja će zaraditi 1 bod. Zbrajanjem bodova iz svih triju tablica (3 kriterija) dobit ćemo konačnu tablicu koja će nam prikazati gdje se konkretno Hrvatska nalazi u određenoj skupini reprezentacija s kojom je uspoređujemo.
Već danas na primjeru usporedbe sa susjednim zemljama može se lako vidjeti kako izgleda naša usporedba.
Zemlje bivše države
U ovoj skupini nalazi se 6 reprezentacija: Hrvatska, Slovenija, Srbija, BiH, Makedonija i Crna Gora.
1. Kriterij: postotak osvojenih bodova
Kod postotka osvojenih bodova, uzimamo u obzir samo službene utakmice od raspada Jugoslavije/osamostaljenja, odnosno računaju se sve službene utakmice odigrane nakon 17.10.1990., kada je Hrvatska odigrala svoju prvu službenu utakmicu. Moramo napomenuti i kako, slijedom UEFAmdash;ine i FIFAmdash;ine odluke, reprezentaciju Srbije uzimamo za sljedbenika reprezentacije Jugoslavije i reprezentacije Srbije i Crne Gore, pa su joj ti rezultati i pribrojani.
Dakle, ovako izgleda poredak exmdash;Yu reprezentacija po prvom kriteriju:
Ovi bodovi pribrojit će se u konačnu tablicu, nakon što se analizira učinak reprezentacija prema preostala dva kriterija.
2. Kriterij : plasman na velika natjecanja
Bitno je naglasiti da kod ovog kriterija kao početni veliki turnir uzimamo Europsko prvenstvo (EP) 1996. u Engleskoj, prvo na koje se teoretski Hrvatska mogla plasirati.
Tablica s brojem plasmana na EP/SP, odnosno ukupnim brojem plasmana na velika natjecanja, te bodovima dobivenim prema ovom kriteriju prikazana je u nastavku:
I konačno, kriterij s obzirom na prosječni plasman na FIFAmdash;inoj listi.
3. kriterij: prosječni plasman na FIFAmdash;inoj listi
Moramo napomenuti kako smo, radi realnije slike plasmana pojedinih reprezentacija, kao početnu i referentnu točku uzeli mjesec/listu kada se reprezentacija ustabilila na listi. Recimo, u rujnu 1994. godine BiH je zauzela 173. mjesto na FIFAmdash;inoj rang listi. Naravno da to nije realan odraz snage te reprezentacije, već posljedica toga da je zemlja bila u ratnom rasulu i dotad nije igrala službene utakmice u kojima bi skupljala bodove za plasman. Svakoj reprezentaciji dali smo po jedan kvalifikacijski ciklus da se stabiliziraju i dobiju šansu zauzeti ponešto realniju poziciju s obzirom na svoju momentalnu snagu.
Tablica s prosječnim rankingom pojedine reprezentacije te bodovima za ovaj kriterij dana je ispod:
Ukupna ljestvica, s osvojenim bodovima po sva tri kriterija izgleda ovako:
Dakle, iz ove statistike jasno vidimo četiri stvari:
I. Hrvatska je daleko najkonstantnija reprezentacija bivše Jugoslavije, vodeća po svakom parametru.
II. Srbija je odmah iza, čvrsto druga.
III. Slovenija, BiH i Crna Gora su međusobno relativno blizu, s tim da će BiH, s obzirom na trenutnu situaciju i snagu, u dogledno vrijeme prestići Sloveniju. Moramo napomenuti kako su, u odnosu na Sloveniju, startali jedan ciklus kasnije, što je dosta uvjetovalo ove parametre. Crna Gora je imala najveći hendikep, jer je prvi put u kvalifikacijama za neko veliko natjecanje nastupila tek u ciklusu za Svjetsko prvnestvo 2010., čime su izgubili šanse za viši plasman.
IV. Makedonija je najslabija republika iz bivše Jugoslavije, zadnja po svakom parametru i poprilično daleko od toga da “ulovi” najbližu Crnu Goru.
Sutra nastavljamo analizu i usporedbu s zemljama sličnim Hrvatskoj.
Vice Karin
