Search
Close this search box.

Izmjene statuta HNS-a (1. dio): Dragi dionici, odjebite!

Hrvatski nogometni savez je, nakon godina ignoriranja, na koncu prilagodio vlastiti Statut Zakonu o sportu. Naravno Savez kojeg vode ljudi (umno i faktički) zatvoreni u svojoj maloj ‘državi u državi’ i to su napravili na sebi svojstven način – u svrhu zaštite vlastitih interesa.

Iako živimo u 2017. godini i nekakav je civilizacijski minimum da svaka „nova“ odredba vodi ka napretku i prosperitetu, pogotovo u ovo vrijeme transparentnosti u kojem čak i FIFA i UEFA provode reforme kroz svoje statute, to izgleda nije nit vodilja HNS-a, koji novim Statutom nastavlja svoju dugogodišnju privatnu politiku.

>> Stiže li kraj HNS-a kakav znamo? FIFA traži hitne reforme

>> Kako će uskoro izgledati Skupština HNS-a

U prvoj analizi novog Statuta HNS-a tema će biti članovi Saveza, odnosno – kako je HNS ponovno umanjio utjecaj prvoligaških (i ostalih) klubova. Odredbe Statuta doslovno su sramotne, pa tako na primjer, klubovi ne mogu sazvati izvanrednu Skupštinu HNS-a, niti imati svog člana u Izvršnom odboru. Uz navedeno, čuveni Odbor za hitnost (koji formalno ima 7 članova), uveden na mala vrata da se za neke hitne odluke ne mora čekati cijeli Izvršni odbor, više ne mora djelovati ni u punom sastavu – dovoljno je da se okupi većina od 4 člana (s obzirom na sadašnji sastav 3 člana). Tako će o sudbini hrvatskog nogometa crno na bijelo moći odlučiti doslovno 4 čovjeka.

Istovremeno, takvi likovi traže podršku svekolikog hrvatskog puka u navijanju za „repku“. Politika skrušeno šuti i dozvoljava trljanje svog nosa. Do kada? U nogometu ima dovoljno poštenih ljudi koji jednostavno moraju raskužiti ovaj trenutni smrad.

Izmjene Zakona o sportu ogolile su sadašnje strukture HNS-a jer uključuju u Skupštinu puno širi krug dionika od postojeće klike. Prema starom Statutu delegate su u Skupštinu delegirali samo županijski nogometni savezi i Zagrebački nogometni savez. Nevjerojatno zvuči činjenica da tamo nisu smjeli primirisati prvoligaški, drugoligaški, trećeligaški i niželigaški nogometni klubovi (muški i ženski), udruženja nogometaša, udruženja trenera, svi oni koji po novom Statutu, uz već navedene saveze, čine Skupštinu.

Dugo su u Savezu lobirali da se izmjene i dopune Zakona rade protiv amaterskih klubova, a upravo ih sastav Skupštine razuvjerava. Čak su Zakonom bila otvorena vrata futsal klubovima, fizioterapeutima, doktorima, ali im je Savez opet ta vrata zatvorio. Dugo su govorili i da je izmjene radila neka tamo „fantomska udruga“ za jedan klub. Kad tamo, u Skupštini svi prvoligaši imaju jednak broj glasova, bez protekcije ili guranja ijednog kluba. Čak je i UEFA otišla toliko daleko u uključivanju svih dionika da klubovi imaju svoje predstavnike (2) i u Izvršnom odboru UEFA-e, a od iduće godine i predstavnika Europskih profesionalnih liga (1). Za to vrijeme kod nas je ukinuta i Udruga prvoligaša koja bi trebala biti član Europskih profesionalnih liga i biti kritična prema HNS-u.

Nastavno na izmjene Zakona logično se trebao nasloniti i novi Statut HNS-a, a sve u duhu reformi FIFA-e i UEFA-e. Reforme su to kojima je cilj prigrliti sve ostale dionike, prvenstveno navijače, a posljedično sponzore, televiziju i ostale medije. Ali ne. Ne. Ne. I ne. Vrhuška HNS-a i dalje smatra hrvatski nogomet svojom privatnom prćijom.

Pitate se kako su to ovaj put izveli? Da svi formalno imaju svoje predstavnike i ‘moć odlučivanja’, a faktično su i dalje osuđeni na volju HNS činovnika? Pa, krenimo redom.

Odgovor nam daje Članak 17. Statuta Hrvatskog nogometnog saveza kojim je definirano tko su članovi Saveza i kakav je njihov status, posljedično – kolika su njihova prava.

Članak 17., stavak 1

Ovim stavkom definirano je da su članovi Saveza: 20 nogometnih saveza u županijama, Zagrebački nogometni savez, nogometni savezi gradova, i nogometni klubovi.

U odnosu na prethodnu verziju Statuta, iz stavka je uklonjen pridjev ‘sportski’ – iz titule ‘nogometni sportski savezi gradova’, te su u novom prijedlogu bila predložena pa odmah i uklonjena nogometna središta u županijama. Nogometna središta nisu članovi saveza, ali prema Statutu HNS-a mogu se osnovati po županijama, i to u gradu/gradovima ili općinama u pojedinoj županiji te im županijski savez može prebaciti dio ovlasti. Ovdje je Statut prilično nejasan jer već godinama postoji 5 glavnih Nogometnih središta (Osijek, Zagreb, Rijeka, Split i Sjever) koja su međužupanijska i koja organiziraju natjecanja 3.HNL, a ne spominju se u Statutu. Uz to, postoje i središta u samim županijama (Osječko-baranjska ima 6 zbog velikog broja klubova) koja su definirana Statutom.

Članak 17., stavak 2

Članovi Saveza mogu biti udruge stručnih djelatnika u nogometu te udruge u koje se udružuju sportaši istog sporta.

Iz ovog stavka je izbačen dio “i druge sportske udruge organizirane u skladu s odredbama Zakona o sportu, ako o tome odluku donese Savez. Zamislite, ovdje je prethodno stajalo da usprkos Zakonu o sportu (!) isto vrijedi samo ako Savez donese odluku (!).

Članak 17., stavak 3, 4, i 5

3) Nogometni klubovi, nogometni savezi gradova posredni su članovi Saveza putem članstva u županijskim nogometnim savezima i Zagrebačkom nogometnom savezu.

Predložena su bila pa odmah i uklonjena “nogometna središta u županijama”, očito ni Savez ne zna kako bi ih definirao.

4) Županijski nogometni savezi i Zagrebački nogometni savez neposredni su članovi Saveza.

Iz ovog je stavka izbačeno sljedeće: “i članovi iz stavka 2. ovog člankaTo znači, da i po novome udruge stručnih djelatnika u nogometu (treneri, fizioterapeut i ostali), te udruge u koje se udružuju sportaši (nogometni sindikat) nisu neposredni članovi Saveza. Zašto je to bitno, odnosno što iz takvog statusa članstva proizlazi, objasnit ćemo na primjeru prava članova u Skupštini Saveza.

5) Ukoliko nije drugačije određeno, odredbe o članstvu u ovom Statutu odnose se samo na neposredne članove.

Ovim novim stavkom Savez degradira prava posrednih članova, dakle klubova i ostalih dionika, iz čega proizlazi da HNS i dalje teži tome da postoje ‘jednakiji’ među jednakima.

Članak 21.

Članovi imaju jednaka prava, obveze i odgovornosti u Savezu, ako zakonom ili ovim Statutom nije drugačije propisano, a ostvaruju ih putem svojih zastupnika u Skupštini i tijelima Saveza u skladu s ovim Statutom.

Nastavno na prethodni stavak 5, Članka 17., u Članak 21., koji definira prava članova kao tobože jednaka, Savez se ogradio ubacivanjem sljedećeg “ako zakonom ili ovim Statutom nije drugačije propisano”.

Članak 23. alineja c)

Ovim člankom definirane su obveze i odgovornosti članova. U prethodnu verziju alineje c), ovog članka, koja je glasila:

dostaviti Savezu svoje statute i njihove izmjene odnosno rješenja nadležnih tijela kojim se ti akti odobravaju i ovjeravaju

ubačeno je sljedeće: dostaviti Savezu “na odobrenje (posredni članovi svom ŽNS/Zagrebačkom nogometnom savezu)”.

Po novome je Savez taj koji odobrava i Statute, iako ih je nadležno tijelo već odobrilo. Ovaj potez vjerojatno je napravljen da vlastodršcima i kliki koja drma nogometom ne bi slučajno promakao kakav Statut, kao što je bio slučaj sa Splitsko-dalmatinskim koji je prvi usvojio izmjene i dopune Zakona o sportu.

Članak 25., stavak 1

Kada član u svom djelovanju ne ostvaruje utvrđene ciljeve i djelatnosti zbog kojih je osnovan, Izvršni odbor Saveza upozorit će ga na nedostatke u radu i predložiti sazivanje izvanredne sjednice skupštine člana.

Iz ovog stavka je uklonjeno ono što u Savezu ionako ne postoji – odgovornost. Naime, prethodno je stavak završavao: “i predložiti sazivanje izvanredne sjednice skupštine člana i ustanoviti odgovornost“. Zgodno.

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ / Članak 27. stavak 2

Statutom županijskih saveza, odnosno Grada Zagreba, može se predvidjeti i osnivanje zajednice nogometnih sportskih udruga u gradu, odnosno općini i nogometnih središta bez pravne osobnosti.

Čitav ovaj članak je prošlost. Izbrisan je u potpunosti, što u prijevodu znači da županijski savezi više nemaju mogućnosti/ovlasti osnivati/odobriti osnivanje zajednice sportskih udruga. Toliko o dionicima.

Sada dolazimo do dijela Statuta koji se tiče Skupštine, i prava članova u istoj.

Skupština / Članak 35., stavak 1

Skupština svoje poslove obavlja na sjednicama kojima prisustvuju zastupnici, imenovani sukladno Statutu.

Iz ovog su stavka, kako prikladno, uklonjeni “članovi Saveza”. Prethodna verzija: “na sjednicama kojima prisustvuju zastupnici i članovi Saveza, imenovani sukladno Statutu”.

Članak 35., stavak 5

Na zahtjev Izvršnog odbora Saveza ili najmanje 1/2 neposrednih članova sazvat će se izvanredna sjednicu Skupštine s dnevnim redom o kojem je odlučio podnositelj zahtjeva.

Ovako je prethodno izgledao stavak 5, članka 35. Statuta HNS-a. U novoj verziji ubačen je prethodno zaboravljeni predsjednik Saveza, te ono što je bitnije, propisan je i način na koji se saziva izvanredna Skupština, pa tako po novome odluku o sazivanju izvanredne Skupštine prvo mora donijeti svaka Skupština županijskih saveza. Ovaj potez ne može se protumačiti nikako drugačije osim na način da ovim propisom trenutačna garnitura sebi stvara prostor da zahtjev za sazivanjem izvanredne Skupštine pokušaju svojim lobiranjem prvo osporiti na nižoj razini, a nakon toga postoji još „dostavljanje u ured“, gdje se opet odlučuje o pravovaljanosti. Nevjerojatna demokracija, koja u cijelosti glasi ovako:

Na zahtjev Izvršnog odbora Saveza ili najmanje 1/2 neposrednih članova Saveza predsjednik Saveza saziva izvanrednu sjednicu Skupštine s dnevnim redom koji su predložili podnositelji zahtjeva. Ukoliko sazivanje predlažu neposredni članovi Saveza, odluku o zahtjevu za sazivanje izvanredne sjednice Skupštine donose skupštine dotičnih udruženih članova Saveza, a zapisnici s tih sjednica zajedno sa zahtjevom za sazivanje te dnevnim redom izvanredne sjednice dostavljaju se u Ured Saveza. U slučaju pravovaljanosti zahtjeva i priložene dokumentacije, što utvrđuje Ured Saveza, predsjednik Saveza obvezan je sjednicu Skupštine sazvati u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva i navedene dokumentacije. Sjednica se održava u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva. Ukoliko predsjednik Saveza sukladno ovim odredbama ne sazove sjednicu Skupštine, nakon isteka navedenog roka podnositelji zahtjeva sami sazivaju sjednicu, od čijeg sazivanja do održavanja ne može proteći manje od 15 dana. O tako sazvanoj sjednici Skupštine Saveza sazivatelj je obvezan obavijestiti FIFA-u i UEFA-u.

Članak 36.

Ovaj članak odnosi se na definiciju mjesta u Skupštini, te potvrđuje koliko je Zakon o sportu pošten i koliko je HNS centraliziran. Ženski nogomet i treneri ponovno nemaju svoje zastupnike koje bi sami birali, već ih nameću Komisije HNS-a.

Dakle, Skupštinu čine:

– jedan (1, ukupno 21) zastupnik svakog županijskog nogometnog saveza/ZNS-a, dva (2, ukupno 20) zastupnika svakog kluba najvišeg stupnja natjecanja nogometa u kojem polovina klubova ima profesionalni status, dva (2) zastupnika klubova Druge HNL, koji predstavljaju sve klubove Druge HNL, tri (3) zastupnika klubova Treće HNL, koji predstavljaju sve klubove Treće HNL, deset (10, po principu 5 nogometnih središta 2+2+2+2+2) zastupnika klubova stupnjeva natjecanja nižih od Treće HNL, uz poštivanje regionalne zastupljenosti, jedan (1) zastupnik ženskog nogometa (posebno zanimljivo, bira ju/ga Komisija za ženski nogomet), jedan (1) zastupnik udruženja nogometaša klubova najvišeg stupnja natjecanja (bira ju/ga sindikat nogometaša), jedan (1) zastupnik udruženja trenera klubova najvišeg stupnja natjecanja (posebno zanimljivo, Stručna komisija IO HNS-a određuje kandidate koje biraju prvoligaški treneri).

Idemo dalje.

Članak 38., stavak 1, alineja h

U ovom članku, i navedenom stavku Statuta, propisani su poslovi koje obavlja Skupština Saveza. Pa tako alineja h više ne glasi:

h) bira predsjednika Saveza, na prijedlog HNS-a, ŽNS-a ili druga udruga član, te ga razrješava,

nego po novom;

h) bira predsjednika Saveza, na prijedlog neposrednog člana Saveza te ga razrješava.

Ovo u prijevodu znači da predsjednika Saveza ne mogu predlagati klubovi, već samo predstavnici županijskih saveza.

E sada se vratimo nakratko na početak teksta i način na koji su definirani članovi. Dakle, promjenama Statuta nije eliminirana podjela članova na posredne i neposredne. Pa su, kao što smo vidjeli, klubovi posredni članovi, a županijski savezi neposredni članovi. Ovdje se najbolje vidi „poštenje“ Saveza, jer u Statutu je ostala podjela na posredne (klubovi) i neposredni članove (županije) Saveza. A zašto? Zato što između ostalih ograničenja koje posredni članovi imaju, samo pola neposrednih članova može sazvati izvanrednu Skupštinu, dok posredni uopće nemaju to pravo.

Usporedbe radi, kao primjer odgovornosti prema dionicima imamo Zakon o trgovačkim društvima kojim je propisano da je dovoljno samo 5% dioničara za sazivanje Skupštine. I dok god se Zakonom ne prisili HNS na nešto pošteno, oni jednostavno NIKAD neće zbog svojih interesa to poštenje sami predložiti.

Nakon što smo uglavili zašto je Savez i dalje odlučio ostati pri podjeli članova na posredne i neposredne, te što za iste to znači kada je u pitanju Skupština, te participiranje u radu iste, za kraj pogledajmo kakve su šanse da klubovi i ostali dionici nogometa, a ne nužno politički činovnici, sudjeluju u biranju i radu Izvršnog Odbora.

IZVRŠNI ODBOR / Članak 42., stavak 2 i 3

Ova dva stavka Članka 42., prethodno su glasila:

2) U Izvršni odbor može biti, u pravilu, izabran samo jedan član iz pojedinog ŽNS-a ili drugog člana Saveza. Član Saveza čiji je predstavnik izabran za predsjednika Saveza može imati dva člana u Izvršnom odboru, uključujući predsjednika.

3) Kandidata za člana predlaže član Saveza.

Novim izmjenama Statuta, i tu se doskočilo nadobudnim klubovima i ostalim dionicima. Kako? Jednostavno, ‘neposredni član’ je sve što je Savezu bitno.

2) U Izvršni odbor može biti, u pravilu, izabran samo jedan član iz pojedinog neposrednog člana Saveza. Neposredni član Saveza čiji je kandidat izabran za predsjednika Saveza može imati dva člana u Izvršnom odboru, uključujući predsjednika.

3) Kandidata za člana predlaže neposredni član Saveza.

Dakle, u radu izvršnog odbora sudjelovati mogu samo čelnici županijskih saveza…

Zaključno na temu članova HNS-a i njihovih prava, možemo samo zaključiti da su dionici (klubovi, treneri, ženski nogomet i ostali) ponovno grubo izigrani, te da se Savez promjenama Statuta nastavio rugati s državom u kojoj i za koju djeluje, te građanima koje predstavlja i o čijem boljitku u važnom sportu treba brinuti. U njihovom svijetu, dionici su tu da dižu ruke (neki – futsal – čak ni to pravo nemaju) za ono što im se predloži, a ne da sami, potaknuti svojim iskustvima i znanjem, predlažu promjene vlastodršcima.

O tome kako su se vrli HNS činovnici (i osumnjičenici za teška kriminalna djela) osigurali u Odboru za hitnost i Savjetu izvršnog odbora, u sljedećim analizama promjena Statuta.

>> Izmjene statuta HNS-a (2. dio): Ali baš odjebite…

Renato Čupić


Kada ste već ovdje...
... imamo jednu molbu za Vas. Iako nam čitanost raste, prihodi od neprofitnih izvora za neovisne medije, kao i prihodi oglašivača su u padu. Volonteri smo koji od nogometa ne žive, već žive za njega, ali rad i rast kojeg želimo ostvariti ne možemo postići bez financija, a ne želimo u svom rastu izgubiti neovisnost. Stoga Vas moramo zamoliti, ukoliko Vam se sviđaju naše analize, tekstovi i komentari, da nas podržite.

Pošaljite SMS sa tekstom NPLUS na broj 616478 (cijena 0,49 € s uključenim PDV-om)
Operator SMS usluge: IPT d.o.o., Miramarska 24, 10000 Zagreb, OIB: 74377537525, tel: 01/6005-607

Donirajte putem jednokratne uplate ili trajnog naloga na IBAN: HR8324070001100511089
Donirajte kreditnom karticom putem PayPala ili trajnim nalogom.

Zadnje objavljeno

Twitter