Daniel Arnaud “Dani” Ndi novo je pojačanje Istre 1961, donekle zvučno, jer radi se o bivšem reprezentativcu Kameruna. Centralni/ofenzivni veznjak visok 1.78m rođen je 18. kolovoza 1995. u Douali, gdje je i odrastao te počeo se baviti nogometom. Tamo ga je zapazila i jedna agencija pa ga je već s 14 godina vodila diljem Europe po probama, kažu npr. u Manchester United i u Austriju, ali se morao vratiti iza toga.
Nakon perioda u Daga Young Starsima i u U15 reprezentaciji Kameruna, odlazi u Europu s U17 reprezentacijom Kameruna i, posredstvom agencije dolazi u AD Colmenar Viejo, klub četvrtog ranga španjolskog nogometa, ali ne potpisuje za njih na kraju, već posredstvom drugog menadžera odlazi i “nestaje” na neko vrijeme, pojavivši se, s različitom “sportskom putovnicom” u Sporting Gijónu, oko čega će se menadžeri i Sporting kasnije sporiti. Kako bilo, radi svoje mladosti i ne-EU državljanstva nije dobio pravo igrati na državnoj razini za Sporting, pa su ga na ljeto 2012 posudili u petoligaški Llano 2000, gdje zabija 7 golova u 14 utakmica.
S navršenih 18 godina dobiva pravo igrati za Sporting, pa kreće igrati za juniore i trećeligašku B ekipu – na kraju skupivši 9 nastupa (4 starta) i 1 gol za njih do kraja sezone. Opisan kao fizički moćan igrač dobrog driblinga, aktivan i defenzivno, ustalio se početkom sezone 14/15 u B ekipi, te nakon još 8 nastupa, početkom studenog se priključuje i drugoligaškoj prvoj ekipi Sportinga, gdje se ustaljuje odmah u prvih 11. Do kraja ožujka nastupa 21 put (17 startova) i zabija jedan gol, te zaslužuje poziv u reprezentaciju Kameruna. Odlazi na put s njima u Aziju, igra protiv Indonezije i Tajlanda i… vraća se u Kamerun, dok njegov novi, afrički zastupnik kreće s pričom kako je nezadovoljan u Sportingu, vjerojatno tražeći više para, kako to već zna biti.
Ndi se vraća nedugo potom, ali vjerojatno za kaznu ne igra do kraja sezone. Kako bilo, Sporting se vratio u Primeru, a Ndi je ostao u “limbu”, sve do sredine studenog, izgubivši pola godine, kada je potpisao novi ugovor i ispričao se za sve, zamijenivši agenta. Ustalio se u jednom periodu u prvih 11, ali na proljeće sjeda na klupu, radi problema s koljenom, na kraju skupivši 15 nastupa te sezone (10 st.) i 1 gol. Koljeno je operirao u 2016., i praktički radi oporavka i ponovnih problema s koljenom i stražnjom ložom samo 6 puta nastupa u sezoni, jednom startajući. Sporting na kraju raskida ugovor s njim početkom rujna 2017. Nakon propuštene polusezone, potpisao je u veljači 2018. za trećeligašku Mallorcu i s njima osvaja ligu, ali tek kao rezerva, igrajući svih 90 minuta tek u prvoj utakmici finala playoffa, protiv Raya Majadahonda. 2 starta i 9 ulazaka s klupe, bez golova i nije bio neki zalog očito Mallorci da ga zadrži, te raskida dugogodišnji ugovor s njim na ljeto.
I to je bilo to, propustio je još jednu polusezonu… Malo je i tužna priča o talentu koji može služiti kao primjer kako, ponašanjem uz dozu nesreće s ozljedama uništiti obećavajuću karijeru. Ako je potpisao za Istru 1961, valjda je prošao i liječnički, s 23 godine još je itekako mlad i može revitalizirati karijeru. Samo je pitanje koliko su trajne posljedice toliko propuštenih sezona i polusezona radi suspenzija, ozljeda i restrikcija, što u seniorima, što u mlađim danima ostavile traga. Status pojačanja tek treba zaslužiti i tek treba dokazati da je još onaj igrač koji je bio standardan u španjolskoj Primeri i igrao za reprezentaciju Kameruna.
MODD
